Hrvatska je izgubila arbitražu zbog nepoštivanja obveza iz glavnog ugovora o plinskom biznisu i njegovih aneksa te mora platiti oko 2 milijarde kuna. Sve je komentirao član Komisije za arbitražu Toni Nogolica
'Oporba nije u pravu, otkup Ine možda nas ne bi spasio kazne'
Hrvatska je nakon ukupno devet godina izgubila i drugu arbitražu od MOL-a. Gost u studiju 24sata je odvjetnik i član Komisije za arbitražu Toni Nogolica s kojim je o pravnim aspektima ove priče razgovarala novinarka Snježana Krnetić.
Naime, Hrvatska je izgubila arbitražu zbog nepoštivanja obveza iz glavnog ugovora o plinskom biznisu i njegovih aneksa te mora platiti oko 2 milijarde kuna. Ostaje pitanje koje korake Hrvatska nakon svega može poduzeti. Nogolica tvrdi da će Vlada o tome odlučivati kroz narednih nekoliko tjedana.
- Odlučivat će o tome kojim će se mogućnostima koristiti iako su te mogućnosti dosta uske što se tiče osporavanja samog pravorijeka. Međunarodni centar za rješavanje insvesticija ostavlja nezadovoljnoj strani par mogućnosti. To su zahtjev za dodatnom dopunom pravorijeka, zahtjev za interpretacijom, zahtjev za revizijom i zahtjev za poništajem - objasnio je Nogolica. Dodao je kako je ovaj zadnji ujedno i najzanimljiviji.
Nastavak postupka bio bi znatno kraći
- Zahtjev za poništajem može se tražiti unutar četiri mjeseca od kada je pravorijek notificiran stranama u postupku. Tražimo ga ako smatramo da ima nepravilnosti u tome kako je postupak vođen, primjerice ako mislimo da je tribunal značajno prekoračio svoje ovlasti, odstupio od tijeka postupka, itd. - navodi odvjetnik. Naglašava da je postupak tajan pa javnost ne može znati hoće li bilo koja strana tražiti poništaj. U svakom slučaju, smatra da nastavak postupka, ukoliko do njega dođe, neće biti sveobuhvatan već bi se radilo tek o tehničkim pitanjima koja treba riješiti. Zbog svega bi postupak trajao koju godinu, ali, naglašava odvjetnik, sigurno ne devet kao iz prvog stupnja.
Javnost će još možda i doznati što piše u presudi
Nogolica tvrdi i da se može dogoditi da se presuda objavi naknadno.
- To bi svakako bilo u nekom ograničenom formatu, ali moguće je da će neki argumenti izaći na vidjelo - uvjerava Nogolica.
Novinarka je podsjetila kako iz Vlade čujemo poruke kako je Arbitražni sud odbio većinu MOLovih zahtjeva za naknadu štete koji su dosezali vise od 1,1 milijardu dolara. Gosta je pitala možemo li s obzirom na ishod time biti zadovoljni.
- Mislim da možemo budući da je tužitelju dodijeljeno oko 20 posto od ukupno traženog iznosa. To je povoljno za Hrvatsku - rekao je Nogolica. Novinarka se osvrnula i na to kako su u Hrvatskoj pravomoćnom osuđeni bivši premijer Ivo Sanader i to na šest godina, a čelnik MOL-a Zsolt Hernadi na dvije godine. Dodala je i da MOL tvrdi da je arbitraža potvrdila kako nije bilo korupcije i da je Hernadi nevin. Nogolica je pojasnio kako se u ovom postupku nije odlučivalo o krivnji ili nevinosti u kaznenom slislu.
- Postupak je vođen po mehanizmu kojim je uspostavljen taj ugovor o energetskoj povelji. Potpisnice Hrvatska i Mađarska investitorima jamče određenu materijalnu zaštitu u odnosu na njihovo ulaganje. Dakle, trebalo je samo odrediti je li se Hrvatska ogriješila o materijalnu zaštitu koju je garantirala Molu - kaže odvjetnik.
Ne slaže se ni s tvrdnjama oporbe da bi otkupom Ine od MOL-a ovaj arbitražni postupak bio gotov i da Hrvatska ne bi morala platiti kaznu.
I da otkupimo Inu morali bi platiti kaznu
- S pravne strane, čak i kada bi se otkup Ine dogodio, to svejedno ne bi pravno lišilo investitora da potražuje naknadu štete za onaj dio koji smatra da mu je investicija oštećena - kaže Nogolica.
Komentirao je i koje su pozitivne strane ulaska Hrvatske u Eu te na čemu bi još trebalo poraditi.
- Što se tiče europske pravne stečevine ona nosi niz poboljšanja u gospodarstvu. U Hrvatskoj građevinski i energetski sektor vrve stranim investicijama i to je živi dokaz - rekao je Nogolica. Dodao je da bi se još moglo poraditi na dihitalizaciji pravosuđa i uložiti u infrastrukturu te da kod provedbe zakona i provođenja investicija još uvijek imamo problema s birokracijom. Problem je, kaže, i nepovjerenje građana u pravosudni sustav.