Obavijesti

News

Komentari 1

Operu u Sydneyju otvorila je kraljica Elizabeta, koštala je 102 mil. dolara i ponos je Australije

Operu u Sydneyju otvorila je kraljica Elizabeta, koštala je 102 mil. dolara i ponos je Australije

Ova zgrada je utjelovila maštu cijelog svijeta. Ljudski duh nekada treba krila ili jedro kako bi postigao nešto što nije svakidašnje, ispričala je 20. listopada 1973 kraljica pred tisućama ljudi, vatrometom i televizijom

Izgradnja Sydneyjske opere trajala je 14 godina, od 1959. pa do 1973. Dizajnirao ju je danski arhitekt Jørn Utzon, a koštala je 102 milijuna australskih dolara.

POGLEDAJTE VIDEO: 50. godišnjica opere u Sydenyju

Pokretanje videa...

Otvorena prije 50. godina: Opera u Sydneyju koštala je 102 mil. dolara i ponos je Australije 00:57

Svjetlo dana ugledala je 20. listopada kada je na ceremoniji otvorenja bila kraljica Elizabeta. U govoru se osvrnula na važnost građevine Australiji, ali i svim građanima.

- Ova zgrada je utjelovila maštu cijelog svijeta. Ljudski duh nekada treba krila ili jedro kako bi postigao nešto što nije svakidašnje - ispričala je tog dana kraljica pred tisućama ljudi, vatrometom i televizijom. Na otvaranju je izvedena Beethovenova Deveta simfonija.

Drama oko izgradnje

Opera u Sydneyju je isprva trebala koštati 7 milijuna australskih dolara. Kako je vrijeme odmicalo, troškovi su rasli, a najveću odgovornost je snosio danski arhitekt. Iako je opera završena 1973. Utzon se povukao s projekta sedam godina ranije.

Zbog toga, Utzonova je karijera u idućih dvadeset godina stagnirala, ali s vremenom je remek djelo u Sydneyju prepoznato te je i on dobio zaslužene komplimente.

Peter Hall je imao važnu ulogu u izgradnji opere. Utzon je kazao kako on neće uspjeti završiti ovaj pothvat, ali Hall nije odustao. Kada se 1966. prihvatio posla, vidio je koliko toga zapravo još nije spremno. Kako bi što bolje realizirao ovaj projekt, Hall je obišao brojne koncertne dvorane diljem svijeta. 

Nakon završetka dvorane Petar Webber, bivši arhitekt, izjavio je kako nije postojala bolja osoba od Halla za završetak projekta.

Što sve pruža opera?

Izgrađena je u ekspresionističkom modernom umjetničkom stilu, sa nekoliko prethodno napravljenih velikih betonskih školjki koje su formirale krov opere. Opera pokriva 18.000 kvadratnih metara zemlje, dugačka je 183, a široka 120 metara. 

Leži na 580 stupova koji su postavljeni na 25 metara ispod površine mora. Opskrbljuje se strujom čija je potrošnja jednaka potrošnji grada od 25 000 stanovnika. Krov je prekriven sa 1,05 milijuna blistavo bijelih i bež švedskih pločica, koje se povremeno održavaju i zamjenjuju.

Ima pet koncertnih dvorana, pet studija namijenjenih za izvođenje proba, dvije glavne dvorane, četiri restorana, šest barova kao i mnogobrojne suvenirnice.

Godišnje u njoj ima više od 1500 izvedbi, a posjeti je oko 1,2 milijuna ljudi. Australijska opera, Australijski balet, Sidneyjsko kazalište i Sidneyjski simfonijski orkestar samo su neke od institucija koje djeluju u njoj.

Opera u Sydneyju slavi 50 godina

Opera je ugostila i mnogobrojne važne ličnosti. 1987. je papa Ivan Pavao Drugi imao govor u koncertnoj dvorani tijekom posjeta Australiji. 1990. je Nelson Mandella se obratio 40.000 ljudi tijekom zborske izvedbe Nkosi Sikelel’ iAfrica ("Bog blagoslovi Afriku").

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 1
Zbog radija je na Trg došlo 120 tisuća ljudi: 'Da sam poslušao Tuđmana, Zagreb bi bio u krvi'
KULTNI PROSVJED ZA RADIO 101

Zbog radija je na Trg došlo 120 tisuća ljudi: 'Da sam poslušao Tuđmana, Zagreb bi bio u krvi'

Na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter, 120.000 građana sa svijećama u rukama okupilo se na Trgu bana Jelačića za opstanak Stojedinice
Pravni eksperti: 'Naravno da je objava poruka javni interes! Pa, ne radi se ovdje o Burkini Faso'
BURA ZBOG BEROŠA I PETRAČA

Pravni eksperti: 'Naravno da je objava poruka javni interes! Pa, ne radi se ovdje o Burkini Faso'

Turudić istražuje tko medijima daje detalje o najodvratnijoj aferi u zdravstvu. Pravni stručnjaci su složni: Objava tih poruka je u javnom interesu