Ostvarena je i suradnja s Rudarskim fakultetom gdje su se vršila pokusna miniranja dinamitom. Naime, dio tornjeva će se morati ukloniti tako da se koriste male kontrolirane eksplozije
KONTROLIRANA EKSPLOZIJA
Opasne tornjeve Zagrebačke katedrale rušit će dinamitom
Nakon potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka, zaključeno je kako će se i južni i sjeverni toranj Zagrebačke katedrale morati obnoviti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Dio sjevernog tornja zagrebačke prvostolnice trebao bi se rušiti, kako saznaje 24sata, odmah nakon Uskrsa.
U petak je, pak, ispred katedrale stigla gigantska dizalica, velika- velika- kako je od milja zovu na Kaptolu te je krenula njena montaža. Za početak rušenja sjevernog tornja čekaju se idealni vremenski uvjeti te će ovisno o njima s rušenjem krenuti u utorak ili srijedu. Naime, svaki dan se gleda vremenska prognoza, a posebno jačina vjetra.
To se sve dešava na 108 metara visine, a često je vjetar na tim visinama jak iako ga mi dolje ne osjetimo. Problem je što vjetar na toj visini nikako ne smije biti jači od pet metara u sekundi jer se onda dizalica automatski gasi, prestaje raditi- govori nam sugovornik s Kaptola.
Inače, sjeverni toranj zagrebačke prvostolnice po prvi put u svijetu rušit će se na način da će u jednoj od dvije gigantske dizalice biti radnici, a druga će skidati vrh tornja.
- Za samo rušenje dijela sjevernog tornja trebat će svega dva sata, ali zato je potrebna dobra priprema- govori nam sugovornik s Kaptola te dodaje da su trebali za taj pothvat unajmiti najveće dizalice koje postoje u zemlji.
Obje mogu dosegnuti krak od 120 metara. Jedna je teška 300, a druga 200 tona, a svaka može podići teret od devedeset tona.
Sada nitko ne može davati procjene koliko je novaca potrebno uložiti i koliko će sve to trajati. No, jedno je sigurno da će biti riječ o velikom novcu - govori nam naš sugovornik koji kaže da je pozitivno to što su svi dobro organizirani te što su svi pribrano reagirali odmah nakon samog potresa.
Velika je pak tuga što se katedrala obnavljala punih trideset godina i sada kada je bila u završnoj fazi, ide se sve ispočetka, odnosno čak i više jer prvo slijedi rušenje dijela sjevernog tornja. Posebno je važno, na što upozorava i naš sugovornik, da se građani ne zadržavaju pred katedralom jer postoji velika opasnost da im nešto padne.
Do sada je završena demontaža i deponiranje drvenih kipova proroka u apsidi katedrale, uklonjeni su svi liturgijski predmeti: svijećnjaci, raspela i ostali pokretni dijelovi s oltara.
Ostvarena je i suradnja s Rudarskim fakultetom gdje su se vršila pokusna miniranja dinamitom. Naime, dio tornjeva će se morati ukloniti tako da se koriste male kontrolirane eksplozije.
U četvrtak su se s pripadnicima Hrvatske vojske u dvorištu katedrale vršila probna opaljenja - odvajanja metalnih trnova zalivenih olovom na starim kamenim elementima baldahina II galerije i presijecanje eksplozivom upletenog čeličnog užeta koji spaja kameni vrh olovnom kuglom od 4 t.
Isprojektirana je skela unutar i izvan apside. Skele će omogućiti demontažu vrijednih vitraja i oštećenih kamenih elemenata rozeta bifora i trifora. Unutarnja skela će služiti ujedno i za podupiranje puknutih svodova te kasnije izvođenje radova na sanaciji. Vanjska skela će služiti i za radove na obnovi vanjskih dijelova pročelja apside.
U unutrašnjosti katedrale stolari su demontirali kompletne rezbarene klupe iz svetišta. Zaštićena su dva oltara neposredno uz sjeverni zvonik i sada se zaštićuje kamena propovjedaonica.
Popravljene su rupe na bakrenom limu nastale od krhotina južnog tornja i postavljeno je preko 15 m3 zaštite uz dva krovna polja na jugu i sjeveru.
Na južnim kontraforima demontirani su kameni elemente baldahina. To je nešto što se može vidjeti neposredno uz Domitrovićevu kulu.
Manja od dvije dizalice koja je bila montirana već prošli petak nije mogla biti u upotrebi zbog jakog vjetra, tako da su radnici tek u ponedjeljak uspjeli u košari dizalice pristupiti sjevernom tornju i detaljno pregledati oštećenja.
Alpinisti su se uspeli do 92 m sjevernog tornja s unutarnje strane i sad se vrši ubrzana postava hrastovih drvenih klada u samom centru zvonika koje će pomoći kod samog dizanja.
Napravljen je konačni kompletni plan svih aktivnosti za podizanje i spuštanje dijela sjevernog tornja.
Dok se čeka montaža velike dizalice uklonit će se dijelovi s južnog tornja koji prijete urušavanju.
Na samoj katedrali snimaju se sva oštećenja, a na objektu je bila stručna komisija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba, koja je pregledala sva do sada uočena oštećenja i naložila je hitne mjere intervencije.
Iz Građevinskog fakulteta su također na teren izašli profesori koji su pregledali sva oštećenja na južnom tornju i u krovištu katedrale. Napisali su svoja opažanja i mišljenja te preporučili mjere vezane uz sprječavanje daljnjih oštećenja i sigurnost izvođenja radova prije obavljanja detaljnih pregleda i izrade projekta obnove i sanacije svih oštećenja.
Podsjećamo, sjeverni toranj zagrebačke prvostolnice po prvi put u svijetu rušit će se na način da će u jednoj od dvije gigantske dizalice biti radnici, a druga će skidati vrh tornja, saznaje 24sata od izvora s Kaptola.
- Riječ je zaista o svjetskoj premijeri, to se do sada nigdje nije radilo - govori nam sugovornik s Kaptola te dodaje da će prvi dio radova krenuti iza Uskrsa te da su u ponedjeljak radnici krenuli s pripremama.
Također, još se raspravlja o tome hoće li na novim tornjevima biti ‘špicasti vrh’ ili će tornjeve ostaviti ravnima te im dodati kuglu i križ.
- Ja sam za to da se vrati ‘špic’, da katedrala bude onakva kakvu poznamo. Zagovornici ravnih tornjeva kažu da je to bolje zbog eventualnog novog potresa. Ali, zato vam moram ispričati kako se popravljala katedrala nakon potresa 1880. godine. Naime, znamo da je bila razrušena i da je Herman Bollé dobio zadatak da napravi novu što je i učinio te je 1905. posvećena nova crkva. Zamislite, njima je tada trebalo 25 godina da izgrade novu crkvu, a mi katedralu obnavljamo 30 godina. U ono vrijeme nije bilo ni dizalice već su taj posao radili konji i ljudi, nije bilo modernih skela već drvenih i nije bilo strojeva za kamen nego se sve radilo ručno. Pa, opet su izgradili takvu katedralu da je Bollé u Parizu za svoj projekt dobio zlatnu medalju - govori nam naš sugovornik te ističe da je zagrebačka katedrala zaista svjetski biser.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
