Vlada je usvojila protokole za pristupanje Švedske i Finske NATO-u. Sve zemlje članice moraju ratificiratu tu odluku, tako da se ona mora potvrditi i u Saboru. Plenković je bocnuo Milanovića jer je reterirao u svom stavu
'Ono što je bila pozicija Vlade, očito je jučer postala pozicija i predsjednika, što mi je drago'
Na jučerašnjem sastanku u Madridu na vrhu NATO-a, a u ime Hrvatske je tamo bio predsjednik Milanović, odlučeno je da se pozovu Finska i Švedska da postanu članice NATO-a te da se dogovori potpisivanje pristupnih protokola, podsjetio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade, a na kojoj su odmah i usvojili prijedloge protokola za pristupanje ove dvije države NATO savezu.
U ime Republike Hrvatske protokole će potpisati izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u svojstvu šefa Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora sa sjedištem u Bruxellesu.
Plenković nije propustio priliku bocnuti predsjednika Zorana Milanovića koji je mjesecima prije poručivao kako ulazak ove dvije zemlje u vojni savez treba blokirati dok se ne riješi pitanje Hrvata u BiH. I dok je koristio svaku prigodu za govorenje o toj temi, ipak je reterirao od poziva na blokadu i uvjetovanja ulaska Finske i Švedske u NATO pitanjem Hrvata u BiH te ocjene da su svi oni koju ovu odluku podrže izdajnici.
- S obzirom da je tu odluku prihvatio i predsjednik Republike vrlo jasno, a pažljivo sam pogledao Deklaraciju da nema negdje neka fusnota ograde i rezerve, ali nema ničega, onda je u redu i da Vlada RH usvoji prijedloge protokola. A to znači da se cijela naša jasna, konzistentna, razumna, racionalna, odgovorna politika u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u potvrdila i jučer na samitu i da je ono što je bila pozicija Vlade očito jučer postala i pozicija predsjednika Republike, što je meni drago - rekao je Plenković.
Svi trebaju imati na umu, naglasio je, da Finska i Švedska ne napuštaju svoju višedesetljetnu politiku neutralnosti iz nekakvog svog hira nego iz straha za vlastitu sigurnost, a nakon ruskog napada na Ukrajinu.
- Oni na određeni način idu pod kišobran kolektivne sigurnosti i članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. A mi ih kao dvije članice EU u tom pogledu podržavamo. Sada je i ta dilema razrješena, očito imamo potporu svih, a parlamentarna većina je davno rekla da je za članstvo Švedske i Finske u NATO-u - rekao je premijer.
Inače, odluke o primanju novih članica moraju ratificirati sve zemlje članice NATO, što znači da još preostaje da ih potvrdi i Sabor.