Oni rješavaju zločine: 'Posao forenzičara nije kao u serijama'

Rješavanje zamršenih kriminalističkih slučajeva inspiracija su za brojne popularne CSI serije i knjige, a vještaci MUP-ova Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" zajedno s kriminalističkom policijom u sjeni rade na sličnim slučajevima u Hrvatskoj.

Glavni vještak za požare i eksplozije Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja u Centru "Ivan Vučetić" Mladen Rutalj, u svojoj je 21-godišnjoj karijeri napravio više od 600 očevida. Sudjelovao je na između 100 i 200 sudskih rasprava, gdje je kao vještak pozvan da dopuni i brani svoj nalaz i mišljenje.

Rutalj u većem broju vještači požare, a eksplozije samo par puta godišnje jer su one ipak bile prisutnije 90-ih godina s obzirom na Domovinski rat i zaostala eksplozivna sredstava. Vještačenjem se primarno utvrđuje je li do požara došlo uslijed tehničkog kvara ili nepravilnosti ili se radi o namjerno izazvanom požaru.

Na slučaju ubojstva Ive Pukanića radili smo danonoćno

Neki od poznatijih slučajeva na kojima je radio su požar spalionice opasnog otpada Puto u Zagrebu 2002. godine, požar sportske dvorane u Jelenovcu 2017. te ubojstvo novinara i urednika Nacionala Ive Pukanića i suradnika Nike Franjića koji su ubijeni podmetnutim eksplozivom u središtu Zagreba 2008. godine.

S obzirom na to da se radilo o teškom ubojstvu, na očevidu je bilo angažirano nekoliko desetaka osoba, kaže. Na samom mjestu događaja utvrdili su mjesto postavljanja eksplozivne naprave, pronašli njezine dijelove, utvrdili način iniciranja naprave, vrstu eksploziva kao i količinu. Rutalj ističe kako su na tom slučaju radili danonoćno, spavali u Centru i čekali novi materijal.

Centar je na terenu vještačio i slučaj postavljanja dviju eksplozivnih naprava na željezničkoj pruzi 2013., dojave bombe u Aleji Bologne 2015., veliki požar u zaleđu Splita 2017., ovogodišnji požar na otoku Pagu kod Novalje i eruptivni požar na Kornatima 2007. u kojem je poginulo 12 vatrogasaca.

Vještačenje požara jedno je od najkompleksnijih 

Traseološka situacija (utvrđivanje tragova) i okolnosti požara delikatniji su i složeniji od drugih područja kriminalistike te je izražena potreba multidisciplinarnog pristupa. Mjesto događaja, koje je polazište kriminalističkog istraživanja i često mjesto kaznenog djela, kod požara je znatno izmijenjeno, baš kao i tragovi. Stoga je za njihovo utvrđivanje i ispitivanje potrebna dodatna stručnost i oprema.

Vještačenje požara jedno je od najkompleksnijih, ističe Rutalj, jer na mjestu događaja nemaju nikakav instrument koji može reći - evo tu je počeo požar, već to rade misaonom rekonstrukcijom.

Vještaci Centra na mjesto događaja dolaze isključivo po pozivu, odnosno ukoliko očevidna ekipa određene policijske uprave (kriminalistički tehničar, istražitelj i, u slučaju požara, protupožarni inspektor) treba stručno pojačanje. Tada u pomoć dolaze vještaci kemijske, elektrotehničke i strojarske struke.

- Uvijek izlazimo kao ekipa. Tako možemo pokriti i tehnički kvar ako se dogodio kvar na električnim instalacijama, za tehnološke havarije potreban je strojar, a uloga kemičara vrlo je bitna ako je uzrok požara ljudska radnja - objašnjava Rutalj.

Nije glamurozno kao u serijama

Na mjestu događaja prvo je potrebno napraviti obavijesne razgovore s eventualnim svjedocima, prikupiti informacije o vremenu dojave o požaru, dolasku vatrogasaca, gašenju požara te pregledavati videosnimke.

Zatim, u statičkoj fazi očevida, ništa se ne dira i ne pomiče jer početni integritet mjesta događaja treba biti sačuvan. Kriminalistički tehničari, najvažnije osobe na svim očevidima, naglašava Rutalj, "fiksiraju" uže i šire mjesto događaja fotografijom i videozapisom. O njihovom radu direktno ovisi kako će uzorci biti izuzeti. Ako su izuzeti na nepravilan način, sam postupak vještačenja pada u vodu, a kasnije i sam kazneni postupak.

U dinamičkoj fazi obavlja se detaljan pregled mjesta događaja, izuzimaju se tragovi i utvrđuje se centar požara. Taj dio posla nije glamurozan kao u serijama, tvrdi Rutalj, nekada lopatama kopaju i po par stotina kilograma požarnog krša te su zamazani i crni.

Moraju pratiti tragove termičkog oštećenja određenih materijala, najčešće drva, plastike, metala i električnih instalacija. Naime, različiti materijali izgaraju na različitim temperaturama, što ukazuje na to gdje je bio jači požar i veća temperatura. Primjerice, automobilske gume mogu gorjeti i do 40 minuta, unutrašnjost vozila može izgorjeti i u 10 minuta, a da pritom vanjska karoserija bude manje oštećena, dok se bakar, od kojeg su izrađene žice, topi na 1080 stupnjeva.

Sistemom eliminacije do ljudskog faktora

Požari otvorenoga tipa, poput onih koji su učestali u hrvatskom priobalju tijekom ljetnih mjeseci, specifični su i mnogo kompleksniji. Takve požare često moraju vještačiti temeljem pregleda sudske dokumentacije, a u pravilu prođe i po nekoliko godina od samog nastanka požara do trenutka kada vještaci dobiju dokumentaciju. 

U obzir se uzimaju razni parametri koji utječu na dinamiku širenja požara - konfiguracija terena, smjer i jačina vjetra, vrsta i vlažnost vegetacije, je li šuma prokrčena, ima li trave te kakvi su mikroklimatski uvjeti. 

Tijekom eliminacije uzroka, provjerava se ima li u blizini mjesta izbijanja požara dalekovoda ili željezničke pruge, gdje uslijed kočenja vlaka mehanička iskra može uzrokovati požar, kakvo je vrijeme bilo i je li bilo atmosferskih pražnjenja. Ako je odgovor na sve negativan, jedino što ostaje je ljudska radnja koja, ističe Rutalj, ne mora uvijek biti namjerna. 

Nije mogao u detalje, ali vatra ipak ne uništi sve dokaze, tako su na raznim požarištima znali naći tragove zapaljive tekućine ili ostatke posude u kojoj je bila, kao i dijelove kocki za potpalu. Tragovi se mogu pronaći i na osobama - obući, odjeći i tijelu. 

Centar "Ivan Vučetić" djeluje više od 60 godina

Sam Centar nosi ime Ivana Vučetića, Hrvata koji je 1891. godine u tadašnjoj argentinskoj policiji prvi u svijetu ustanovio sistematiku desetoprstne daktiloskopske zbirke. Centar je formalno osnovan 1. siječnja 1953. godine, a od tada do danas izmijenio je par naziva, usvojio mnogo novih znanstvenih metoda i otkrića, postao akreditiran od Hrvatske akreditacijske agencije te postao nastavna i znanstvena baza te suradna ustanova Sveučilišta u Splitu i Zagrebu.

Vještaci Centra rade po nalogu Državnog odvjetništva RH (DORH), suda i policije, surađuju i s drugim tijelima te sa srodnim institucijama država članica EU, a sudjeluju i kao predavači na stručnim tečajevima i seminarima.

Kemijsko-fizikalna vještačenja pokrivaju najšire područje rada koje obuhvaća vještačenje tragova zaostalih nakon eksplozija i paljevina, prometnih nesreća, provalnih krađa, oštećenja tuđe stvari te onečišćenja okoliša. Između ostalog, pet službi Centra bavi se i daktiloskopijom i identifikacijom, digitalnom forenzikom, balističkim, toksikološkim, biološkim i kontaktnim vještačenjima, vještačenjima dokumenata i rukopisa te mehanoskopskim, tehničkim i prometnim vještačenjima.

Obožavam ovaj posao

Zbirke podataka Centra sadrže DNA profile, otiske prstiju, čahure i zrna streljiva, originalne, lažne i krivotvorene isprave, popise guma, boja, tekućina, kemikalija, droge i mnogih drugih raznolikih materijala koji su ključni u vještačenju i istrazi.

Ukratko, djelatnici Centra sposobni su analizirati i protumačiti i najmanji trag pronađen na mjestu događaja i kaznenih djela. I to relativno brzo - analiza jednog uzorka s mjesta događaja, primjerice požara, zajedno s interpretacijom traje oko dva sata. Imaju i instrument za detekciju eksploziva gdje vrijeme analize uzorka traje samo sedam sekundi. Taj sustav prisutan na aerodromima, lukama i granicama.

Ipak, s obzirom na osjetljive okolnosti istrage, rad forenzičkih znanstvenika većinom se odvija u sjeni i tajnosti.

O samom poslu i kolegama Rutalj ima samo riječi hvale.

- Obožavam ovaj posao i ne bih ga mijenjao ni za što na svijetu. Izazov je kada je na mjestu događaja sve izgoreno i kada misaonom rekonstrukcijom dođete do mišljenja o centru i uzroku požara. Pogotovo kada kasnije analizirate tragove i potvrdite ono što ste rekli na mjestu događaja - nitko sretniji od nas - zaključio je sa smiješkom Rutalj.

Piše: Marina Hudoletnjak