Oluja pobjede: Kako je 170.000 ljudi krenulo u akciju koja nam je osigurala mir i stabilnost

Od kolovoza 1990. do siječnja 1992. godine pobunjeni Srbi, uz pomoć JNA, okupirali su 17.028 četvornih kilometara Hrvatske. Prozvali su ga Republikom Srpskom Krajinom. Rješenje ratnih sukoba pokušalo se naći u međunarodnoj zajednici i mirovnim snagama pa je primirje potpisano 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu između JNA i RH omogućilo njihov dolazak na područja razdvajanja. Od dolaska i razmještanja snaga UN-a vodili su se intenzivni politički pregovori s predstavnicima pobunjenih Srba o uključivanju Krajine u pravni sustav RH. Posljednji neuspjeli pregovori vodili su se 3. srpnja 1995. godine u Ženevi.

Sve je to dovodilo do vojne opcije kao jedinog mogućeg rješenja srpske pobune. Vijeće sigurnosti UN-a obaviješteno je o početku akcije istog dana. Bez zadrške su osudili hrvatsku ofenzivu. Glasove protiv vojno-redarstvene operacije Oluja prvi su digli Rusija i Pokret nesvrstanih. U prosvjedovanju im se priključila i Europska unija, i to na dan u kojem su naše snage ušle u Knin te ga oslobodile. Bilo je sve očiglednije da su svi ti prosvjedi postali besmisleni. Jer srpska je vojska bila razbijena u rekordnom roku, a munjevitom je brzinom nestala i Krajina.

Više pročitajte u posebnom prilogu koji uz tiskano izdanje 24sata izlazi u petak, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.