Iz Vatikana osudili ponašanje porečkog biskupa i političara

Sveta Stolica je oštro odgovorila na političku raspravu u Hrvatskoj oko unutarcrkvenog pitanja. Osim toga optužila je porečkog biskupa Ivana Milovana da nije surađivao u pregovorima s benediktincima iz Praglie pokraj Padove glede povrata imovine u Dajli. Ured za tisak Svete Stolice je danas objavio priopćenje o cijelom slučaju.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

- Spomenuto je pitanje upravo crkvene naravi. Stoga žalosti činjenica što je instrumentalizirano i što se nastoji predstaviti ga u političkom i demagoškom ključu, kao da bi se željelo naškoditi Hrvatskoj. Naprotiv, odluka Svete Stolice isključivo teži da se ponovno uspostavi pravda unutar Crkve, premda i samo djelomičnim obeštećenjem.

- Odluka je primijenjena zaključkom rasprava koju je Sveta Stolica započela već od 2004. godine s Biskupijom Poreč i Pula i Benediktinskim samostanom u Pragli. Dana 21. studenoga 2008. Sveti je Otac ustanovio posebno Kardinalsko povjerenstvo. Nakon skrupuloznoga traženja dogovora između stranaka i uz neke jednostrane poteze crkvene vlasti Poreča i Pule, u povjerenstvu su jednoglasno prihvaćeni zaključci, a u prosincu su 2010. godine podneseni Papi, koji je odluke povjerenstva izrično odobrio.

- Tom je odlukom određeno da se odnosne nekretnine, još u posjedu Biskupije, prenesu u vlasništvo hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o. koje je jedini vlasnik Opatija Praglia, obnavljajući tako, koliko je danas moguće, oporučnom voljom izvornoga darivatelja određeno stanje, koje se, zbog povijesnih događanja, mnoge godine nije poštivalo. Osim toga, od Biskupije je zatražena odšteta Opatiji Praglia kao naknada za dobra koja je Biskupija već otuđila ili su jednostavno nepovratna. Mjera te odštete se ima smatrati paušalnom jer je puno veća vrijednost dobara koje je Biskupija već otuđila.

- Biskup Poreča i Pule, nakon što je u početku pristao pregovarati s benediktincima kako bi se postiglo unutarcrkveno rješenje spora, na žalost se povukao od takva stava. Budući da je odbio potpisati ugovor koji bi gornjim odredbama imao dati civilni učinak, Sveti je Otac 6. srpnja 2011. morao pribjeći imenovanju S.E.R. monsinjora Santosa Abrila y Castellóa povjerenikom „ad actum", koji je za ovo posebno pitanje zamijenio lokalnu crkvenu vlast, da bi se napokon dospjelo do rješenja spora i redovitim bilježničkim činom.

- Razlozi koje je navodila biskupija Poreč i Pula uvijek su se s dužnom pomnjom razmatrali te su prihvaćeni u papinskoj odredbi, prema mjerilima pravičnosti i pravde. Smućuje, stoga, što odluka Svete Stolice nailazi na protimbe kao da je jednostrana ili čak kao da je bez pravoga temelja.

To je priopćenje Vatikana. Dakle, sada bi trebalo vidjeti zašto je porečka biskupija postupila kao što se navodi u vatikanskom priopćenju, zašto je prodavala terene koji nisu njezini, i na koncu zašto se politika zalijetala s izjavama tipa da se dovodi u opasnost Osimske sporazume.

Bozanić u propovijedi podržao Papu

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pojavio se prvi puta u javnosti nakon što je u petak na svjetlo dana izašao slučaj Porečko-pulske biskupije. Kardinal Bozanić predvodio je misu na otoku Visovcu, gdje je u svojoj propovijedi na blagdan Gospe od Anđela, na posredan način, poslao i svoju poruku o cijelom slučaju otimanja samostana i zemljišta u Dajli Porečkoj biskupiji u čemu je i sam sudjelovao kao član tročlane tzv. Kardinalske komisije.

Bozanić se, naime, pozvao na autoritet pape Benedikta i veliki dio propovijedi posvetio Svetome Ocu, koji je presudio u slučaju Dajla tako što je izvlastio porečko-pulskog biskupa mons. Milovana i imenovao drugoga tek toliko da potpiše sramotan sporazum koji ide na ruku talijanskim benediktincima. Dakako, papa je to učinio na prijedlog Kardinalske komisije u kojoj je bio i kardinal Josip Bozanić.

Stoga je u svojoj propovijedi na Visovcu kardinal Bozanić u utorak rekao kako nam je "papa Benedikt XVI. za svog pohoda Hrvatskoj ispunio dušu svojom blizinom".

- Vidjeli smo Petra naših dana i on je vidio nas. U njemu smo ljubav prema Hrvatskoj mogli tako neposredno doživjeti. Svjedoci smo, nažalost, da sve veliko u Hrvatskoj nailazi na obescjenjivanje. Sjećamo se što se govorilo mjesecima prije Papinog pohoda i čujemo što se govori ovih dana. Slušamo razna tumačenja, bezobzirne i uvredljive primjedbe na račun Svetog Oca i njegove službe, koje bi u svakoj uljuđenoj zemlji morale naići na negodovanje. Neki to čine iz neznanja i nepoznavanja stvari, a neki pak iz mržnje i drugih nečasnih ciljeva, željni stvarati podjele koristeći se politikantstvom, demagogijom i lažima - poručio je kardinal Bozanić, dodavši da je i to dio "našega crkvenog spomena" te da je "važno čuvati spomen na plemenitost, ali je važno ne previdjeti ono što je razara i zauzimati se za dobro, nedvojbeno ukazujući na zlo".

- Žalosno se suočiti s istinom da je u Hrvatskoj gotovo postalo pravilo da se neke može vrijeđati, bez ikakvih društvenih i inih posljedica. Mi prihvaćamo i takav križ, jer će istina doći na svjetlo dana. Kao Crkvi nam je biti i ostati znakom Krista, a to znači osporavanim znakom. Sveti Otac nam svojom službom i porukama očituje ljepotu i zahtjevnost toga znaka - rekao je kardinal Bozanić, naglasivši kako je papa Benedikt XVI. i za svog pohoda u Zagrebu "očitovao poštovanje i ljubav prema nama, Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom narodu".