Odgovorni uzgajivači zavapili: Žele nam uništiti plemenite pse

Nakon što je grad Čakovec donio uredbu da se svi psi i mačke moraju sterilizirati, ne stišavaju se reakcije onih koji smatraju da je ta naredba sporna i prilično nedorečena. Osobito je sporno da su, kako sada stvari stoje, od uredbe o obaveznoj sterilizaciji i kastraciji izuzeti samo uzgajivači pasa koji su registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede.

S druge strane, posve je nevjerojatno da od te odredbe nisu izuzeti oni koji su registrirani pri Hrvatskom kinološkom savezu, dakle oni koji zapravo jedini uzgajaju pse uz odgovarajući stručni nadzor.

Da stvar bude gora, novi Zakon o zaštiti životinja omogućuje da se pri Ministarstvu poljoprivrede kao uzgajivači pasa registriraju i notorni šverceri, zlostavljači i prevaranti, uglavnom oni koji uopće ne uzgajaju s rodovnicama i uz kontrolu podrijetla i zdravlja, što s uzgajivačima i psima iz Hrvatskog kinološkog saveza nikako nije slučaj.

'Pse u vlasništvu članova Kinološkog saveza treba izuzeti od sterilizacije'

Zbog toga je i Hrvatski kinološki savez zatražio od svih jedinica lokalne samouprave da iz svojih eventualnih odluka o provođenju obavezne sterilizacije izuzmu pse koji su u vlasništvu članova Kinološkog saveza.

Mogućnost da lokalne zajednice propišu sterilizaciju i kastraciju pasa ušla je u novi zakon o zaštiti životinja amandmanom što ga je predložio zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Tvrdilo se tada da će se odredba i aktivirati gotovo isključivo zbog užasavajuće situacije s psima u određenim naseljima u Međimurskoj županiji, no to je, kako sada stvari stoje, bila samo izlika za odredbu koja će se primjenjivati mnogo šire, pa i uz uvjete koji su diskriminirajući prema najodgovornijim vlasnicima.

Aleksandra Hampamer, aktivistica Prijatelja životinja, sama je sada za 24sata izjavila da će za problem pasa u spornim naseljima "pobrinuti Ministarstvo poljoprivrede", "kako je rečeno na zadnjim sastancima i dogovorima jer je to prevelik trošak i prevelika akcija da ju napravi jedna jedinica lokalne samouprave, dakle nemoguće je i financijski i operativno".

Zbog koga je ili zbog čega onda u sporni zakon ubačen Kajtazijev amandman i na koga se onda odnosi uredba grada Čakovca?

'Nitko neće upadati u stanove, trpati pse u kombije i voziti ih na operaciju'

Zanimljivo, Aleksandra Hampamer je najavila i da Grad Čakovec od 1. travnja "kreće u stvaranje popisa svih pasa koji se mora po zakonu napraviti do 30. lipnja", premda bi svi mikročipirani psi ionako trebali biti uvedeni u jedinstvenoj veterinarskoj bazi. Kako će se popisivati oni "ničiji" psi, bez mikročipa, također nije jasno.

Aktivistica napominje da sigurno "nitko neće upadati u stanove, trpati pse u kombije i voziti ih na operaciju te na silu vraćati nazad", ali dodaje: "Treba vidjeti gdje je to stvarno potreba kako bi smanjili taj broj odbačenih štenaca".

Za sterilizaciju pasa u spornim naseljima napravljen je akcijski plan, tvrdi Aleksandra Hampamer, pa dodaje da tu sudjeluju veterinarske ambulante iz cijelog Međimurja, a za naselja u okolici Varaždina naravno varaždinske ambulante.

Na kraju, ona ističe i da je ključni pritisak za odluku o trajnoj sterilizaciji svih pasa stigao iz Ministarstva poljoprivrede: "Ministarstvo poljoprivrede je na našim sastancima konstantno isticalo: "OK, ako mi izdvojimo velika sredstva da se problem tih pasa u spornim naseljima riješi, onda vi trebate napraviti najmanje to da donesete mjeru trajne sterilizacije za ostale pse, kako za par godina ne bismo imali istu situaciju. Zadnji put, kad su se micali psi iz spornih naselja, 2009. godine, svi su bili eutanazirani. Pasa ondje nije bilo četiri, pet godina, no sada opet imamo problem".

Članovi Kinološkog saveza su u strahu

Unatoč svemu, i dalje je mnoštvo neodgovorenih pitanja oko sterilizacije i kastracije pasa, a odgovorni iz Ministarstva poljoprivrede na vrlo konkretne upite nisu dali svoja tumačenja. U posebnom su strahu zbog svega članovi Hrvatskog kinološkog saveza, nedvojbeno najodgovorniji uzgajivači pasa u zemlji, koji jedini i uzgajaju pse uz ozbiljne kontrole, nadzore i zdravstvene testove. Mnogi se od njih pitaju hoće li i njima netko pokucati na vrata sa namjerom da im sterilizira ili kastrira pse, premda je riječ o psima čiji potomci posve sigurno nikada neće završiti na ulici, bez nadzora ili u šinteraju. Oni bi se, kako sada stvari stoje, morali također registrirati u Ministarstvu poljoprivrede da izbjegnu tu situaciju. Mnogi od njih to ne žele jer, kažu, ionako se ne bave komercijalnim uzgojem pasa, a mnogi se i ne mogu registrirati jer se uzgojem bave iz hobija, a profesionalno su, na primjer, odvjetnici koji ne mogu obavljati dodatne djelatnosti.

Paradoksalno je da su sada takvi uzgajivači u diskriminirajućoj poziciji spram onih koji su obavili formalnu registraciju djelatnosti u Ministarstvu poljoprivrede, nisu ni članovi Hrvatskog kinološkog saveza niti im psi imaju rodovnice, ali i dalje samo "štancaju štence, bolesne i bez ikakva nadzora".

'Treba znati i da sterilizacija nije bezazlen zahvat'

Josip Lučin, uzgajivač argentinskih doga s područja grada Čakovca, i sam je zabrinut čitavom situacijom: Rješenja Ministarstva o registraciji čekaju se mjesecima, a edukacije koje su nužne za registraciju tek su započele. Ovakva odluka je ishitrena i preuranjena. Postoji niz ljudi kojima je hobi izlaganje pasa, a koji nikad nisu imali, niti će imati leglo. A izlagati se mogu samo nekastrirani psi. Ti ljudi nisu uzgajivači nego vlasnici i izlagači pasa s rodovnikom i sada se izlažu opasnosti da će im ti psi biti kastrirani i da neće moći s njima na izložbe. Valja znati i da sterilizacija nije bezazlen zahvat. Počevši od anestezije koja može životno ugroziti psa pa hormonalnog disbalansa i inkontinencije koje ju uglavnom prate. Nije pravično ugrožavati živote i zdravlje psima i nametati troškove građanima koji ne spadaju u kategoriju neodgovornih vlasnika. I tu je trebalo napraviti distinkciju. A da bi sve to bilo moguće, trebalo je odavno mikročipirati cijelu pasju populaciju, što do danas nije učinjeno", upozorava Lučin.  

'A smijemo li slovenskim pesima rezati jajca?'

Burno je bilo ovih dana i na sjednici Općinskog vijeća u međimurskoj Štrigovi, mjestu na granici sa Slovenijom. Vijećnici su za Zakon o zaštiti životinja i odredbe koje se propisuju oko držanja pasa, čipiranja, a potencijalno i odluke o sterilizaciji ili kastraciji, rekli kako su nebulozne i smiješne te da oni koji su ga pisali nemaju veze sa stvarnošću, poglavito u ovakvim, ruralnim područjima.

- K nama dolaze i psi lutalice iz Slovenije... Hoće li onda naš komunalni redar Vid Marčec morati u Sloveniju po naše pse da ih ulovi i sterilizirati? A što ćemo sa slovenskim pesima koji su odlutali i koje netko zatekne u našem dvorištu?