Ustavni sud treba reći koji je razuman rok za nove ministre

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak je, bez HDZ-ovih članova, počeo tematski raspravljati o razumnom ustavnom roku za predlaganje i odlučivanje o povjerenju novim ministrima.

Predsjednik Odbora Robert Podolnjak (Most) objasnio je kako je sjednicu sazvao zbog "cijelog aspekta" otvorenih pravnih pitanja koja su se pojavila 27. travnja kad je premijer Andrej Plenković razriješio tri Mostova ministra, jer su se priklonili prijedlogu oporbenog SDP-a da se opozove ministra financija Zdravko Marić.

Hrvatski sabor trenutno ne zasjeda, premijer ne predlaže nove ministre, a ministarstvima upravljaju državni tajnici koji ne odgovaraju Saboru, rekao je Podolnjak na sjednici kojoj su se uz njega odazvala samo četiri člana iz SDP-a.

Osim četvero HDZ-ovih članova, na sjednici nema ni HNS-ove Vesne Pusić, ni SDSS-ova Milorada Pupovca, kao ni Mostova Miroslava Šimića.

Budući da Odbor još nema vanjske članove, Podolnjak je na sjednicu pozvao ustavnopravne stručnjake sa sva četiri pravna fakulteta – u Zagreb, Osijeku, Splitu i Rijeci.

Iz različitih opravdanih razloga ustavnopravni stručnnjaci Branko Smerdel i Zvonimir Lauc te Samir Vrabec se nisu mogli odazvati, a sjednici nazoče njihovi kolege Mato Palić, Đorđe Gardašević, Petar Bačić i Sanja Barić.

Vlada nema četiri ministra, a njihove poslove obavljaju državni tajnici, međutim, oni nisu odgovorni Saboru kao ministri, podsjetio je Mato Palić i dodao da bi razuman rok trebao trajati što je moguće kraće.

Razuman rok 30 dana

"Ustavom on nije propisan, ali ne znači da se tu pravnu prazninu ne može popuniti tumačenjem ostalih ustavnih normi. Primjerice, razuman rok bi mogao iznositi 30 dana tumačenjem odredbe da se nova Vlada mora formirati u roku 30 dana". 

"Taj bi se rok uz dobru volju mogao produžiti, ali to je pravno pitanje. To je dovoljno vremensko razdoblje. U suprotnom, ne vidim što učiniti dalje, jedino je Ustavni sud taj koji je dužan pratiti ostvarivanje ustavnosti i pri uočennim pojavama obavijestiti Vladu ili Sabor, ovisno o tome što se radi. Direktno, nema ovlasti. Hoće li reagirati, ne znam", kazao je Mato Palić, profesor ustavnog prava s osječkog Pravnog fakulteta.

Bauk: Obaviti imenovanja što prije

SDP-ov Orsat Miljenić je rekao da bilo dobro možda odrediti ovlasti državnih tajnika.

"Nedvojbeno je samo to da normativni okvir ne predviđa jasno rješenje situacije jer ni Ustav, niti Zakon o Vladi ne daju precizne odredbe. Ne mora se sve upisati u Ustav, ali neke stvari potiču nesigurnost. Ova situacija koja se dogodila nije normalna. U jednoj prigodi treba supotpis, a drugi put ne, a sve se poziva na istu odredbu. Pitanje razrješenja ministra mora biti upisano u Ustav jer aktualno stanje potiče pravnu nesigurnost. Za mene preciznoga roka nema i to bi trebalo napraviti što prije. Mogu se složiti s kolegom Palićem da je razuman rok maksimalno 30 dana od dana stupanja na snagu rješenja o razrješenju ministra“, izložio je svoj stav Petar Bačić, profesor s Pravnog fakulteta u Splitu.

"Situacija zaista nije precizirana Ustavom, ali 30 dana je primjeren rok. Imamo, doduše, i onu specifičnu situaciju za dodatnih 30 dana, ali ovdje to nije slučaj. Mislim da se Ustavni sud neće oglasiti osim ako bi bila neka ekstremna vrsta krize. Ovdje se ne radi o krizi države, niti o izvanrednom stanju", smatra Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

"Osnovni problem državnih tajnika je da nemaju demokratski legitimitet koji imaju ministri. Oni nisu izabrani u Saboru. Naravno da moraju postojati, tu su da mijenjaju ministre, ali samo u izrazito kratkim rokovima i u izvarednim situacijama. Na premijeru i Vladi je da prevladaju ovu siituaciju i da se Vlada popuni kako je definirano Ustavom", upozorio je Gardašević.

'Ustavni sud se mora oglasiti'

Dragan Zelić iz Gonga kao vanjski član ovoga saborskog Odbora kazao je da je i dalje nejasno zašto premijer odbija predložiti nove ministre.

"Tražimo ministre odmah kako se ne bi dogodila uzurpacija vlasti. Rekao bi da će novi ministri biti 25. svibnja, usred izbora. Važno je za ovu zemlju da i HDZ bude demokratski. Očito se nešto događa u HDZ-u kad se ne ide u nove izbore. Smatramo da se Ustavni sud mora oglasiti", poručio je Zelić.

'Ustav nam je manjkav'

"Ova situacija ne može trajati neograničeno dugo. Ustav nam je izrazito manjkav", kazala je Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci podsjetivši da "stručnjaci na to već jako dugo upozoravaju, ali sluha nema".

"U predizbornoj smo situaciji kada je Sabor sam odlučio prestati zasjedati zbog lokalnih izbora želeći izbjeći zlo, a po meni čineći još veće zlo. Ustavni sud je već trebao dati svoje okvirno tumačenje roka i mislim da nije ispravno njihovo stajalište da ne smiju ništa reći. Dapače, ovdje trebaju rastumačiti ustavni rok", istaknula je Barić.