Talijanski premijer: 'Necijepljeni su odgovorni za nastavak zdravstvene krize'

Capak: 'Mjere su i do sada bile dobre, ali ih se ljudi masovno ne pridržavaju. To je problem'

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u Dnevniku HTV-a govorio je o epidemiološkoj situaciji i novim mjerama. Komentirao je da je u Hrvatskoj eksplozija pandemije i broja zaraženih te da stvari ne izgledaju dobro jer se omikron munjevito širi.

- Mi smo zapravo jako dugo odolijevali omikronu jer smo odmah uveli mjere po njegovom otkriću u Južnoafričkoj Republici te smo zabranili dolazak u Hrvatsku iz Južne Afrike i uveli smo karantenu za naše građane koji su dolazili od tamo te time spriječili brzi dolazak omikrona. Mi još uvijek nemamo apsolutnu dominaciju omikrona u svim dijelovima Hrvatske nego je to nepravilno raspoređeno, najviše u Zagrebu i okolnim županijama. No imamo istovremeno i nepridržavanje epidemioloških mjera, imamo necijepljeno stanovništvo i zbog toga nam se sada epidemiološka situacija pogoršava. Za sada te brojke još nisu tako dramatične, to je nekih 7000 prosjek zadnjih nekoliko dana, ali istovremeno moram reći da smo do 5. siječnja još uvijek imali pad i hospitalizacija i osoba na respiratoru i broja umrlih. Još uvijek smo tu negdje, malo nam varira broj hospitaliziranih, međutim još uvijek držimo plato. Posljedice velikog broja novooboljelih će se osjetiti kroz 10-14 dana - rekao je Capak.

Za nove strože epidemiološke mjere koje stupaju na snagu u ponoć Capak je rekao kako mogu usporiti širenje omikrona.

- Naše mjere su i sada bile dobre međutim masovno ih se ljudi ne pridržavaju - ne drže razmak, ne nose maske. To je problem nepridržavanja mjera. Mi smo sada dodatno pojačali mjere - ograničili smo okupljanja na manji broj ljudi, pojačali smo kontrole u ugostiteljskim objektima, smanjili smo broj ljudi na otvorenom i zatvorenom na sportskim događanjima, uveli smo maske na kulturna događanja, dakle malo smo pojačali mjere koje smo imali i prije - objasnio je Capak.

Više pročitajte OVDJE.

Srića: 'Više ne možemo spriječiti širenje zaraze, nove mjere su samo kozmetičke naravi'

Pulmolog Saša Srića za N1 komentirao je epidemiološku situaciju. Istaknuo je da je u bolnicama 80 do 85 posto popunjenih kapaciteta jedinica intenzivnog liječenja. Kao problem navodi i sve veći broj zaraženih zdravstvenih djelatnika.

- Daleko smo od vrhunca, znamo da se omikron širi i da će dodatno opteretiti zdravstveni sustav - istaknuo je Saša Srića.

- Hospitalizirani su posljedica zaraženih tada dominantnom deltom. Omikron će postati dominantan za nekoliko dana, a posljedice ćemo vidjeti za dva do tri tjedna. Kliničke slike će biti blaže, ali bolnice će se puniti - dodao je.

Više pročitajte OVDJE.

Doktorica: 'Obvezno cijepljenje je isključivo politička odluka'

Članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore, Vesna Štefančić Martić za N1 komentirala je stanje u bolnici i uvođenje novih, strožih mjera.

Komentirala je i blage mjere koje su bile u Hrvatskoj, kao i činjenicu da smo imali blagdanske i novogodišnje proslave.

- Mjere na snazi neće zaustaviti širenje epidemije, načelno će je usporiti. Cilj mjera je usporavanje, no važnije je očuvanje zdravstvenog sustava. Mnoge države koje donose mjere ne rade to samo za smanjenje oboljelih i čuvanje zdravlja, nego i zbog očuvanja sustava. Sukladno tome smo još u studenom od Vlade tražili implementaciju šest mjera među kojima je bilo ograničenje okupljanja uz covid-potvrde, primjenu covid-potvrda itd. Mjere za koje smo se zalagali i ranije zapravo su oštrije od postojećih.

Trenutno smo na nešto više od 1.800 hospitalizacija zbog covida. Kad smo imali najveću razinu opterećenosti sustava, imali smo 3.000 hospitaliziranih. Bilo kakva epidemiološka kretanja koje povećavaju broj hospitaliziranih, mogu ugroziti zdravstveni sustav i dovesti ponovno do situacije koja nije dobra - kazala je.

Više pročitajte OVDJE.

Talijanski premijer: Necijepljeni odgovorni za nastavak zdravstvene krize

Talijani koji se ne žele cijepiti protiv covida-19 uvelike su odgovorni za nastavak zdravstvene krize, rekao je premijer Mario Draghi u ponedjeljak.

Vlada je prošli tjedan uvela obvezno cijepljenje za sve osobe iznad 50 godina. Italija je jedna od tek nekoliko europskih zemalja koja se odlučila na taj korak kako bi smanjila pritisak na bolnice zbog porasta zaraženih. 

"Ne smijemo nikada zaboraviti činjenicu da većinu današnjih problema imamo zbog necijepljenih ljudi", rekao je Draghi na konferenciji za medije. "Po tko zna koji put pozivam Talijane koji se nisu cijepili da to učine, i da prime treću dozu."

Ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je da je 89,4 posto svih osoba starijih od 12 godina primilo barem jednu dozu cjepiva, a necijepljeni čine dvije trećine covid pacijenata na odjelima intenzivne njege.  

Prema najnovijim podacima u ponedjeljak, na intenzivnoj njezi je 1606 covid pacijenata, 11 više nego prethodnog dana. Italija je u protekla 24 sata potvrdila 101.762 nove zaraze i 227 mrtvih. 

U ponedjeljak su na snagu stupile strože mjere protiv necijepljenih - zabranjen im je ulazak u kafiće i restorane te korištenje javnog prijevoza. 

Nova pravila se ne odnose na one koji su nedavno preboljeli covid-19.

Plenković: U korona-krizi 700 milijuna za plaće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je za projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2016.  iz fondova EU ugovoreno oko šest milijardi kuna, dok je Vlada u korona-krizi uložila 700 milijuna kuna za plaće u privatnom sektoru.

Na taj način, dodao je, pomogla je pet tisuća poslodavaca i očuvala više od 22.500 radnih mjesta.

Plenković s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i o pripremi turističke sezone

Plenković je nakon radnog sastanka s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem izjavio je kako je zadovoljan što je od posljednjeg sastanka riješeno pitanje beskamatnih zajmova za Županiju i više jedinica lokalne samouprave.

"Time smo olakšali funkcioniranje i pokazali da je riječ o vrlo kvalitetnoj suradnji. Unatoč ogromnim iskoracima u protekloj turističkoj sezoni, ova županija je ipak bila u specifičnom položaju", rekao je Plenković.

Razgovarali su i o pripremi turističke sezone te ponovio kako će se dotad pustiti u promet Pelješki most.

"Još bolje ćemo povezati jug Hrvatske i - izbjegavajući gužve na graničnim prijelazima - omogućiti da i jug bude autodestinacija, kao i ostatak države. Govorili smo o projektima boljeg povezivanja otoka, prekogranične suradnje te jačanja obrazovne infrastrukture, prije svega kroz novčana sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Dobroslavić: Očekujemo nastavak prometnog povezivanja i razrješavanje nedoumica oko projekata

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako očekuje nastavak prometnog povezivanja juga Hrvatske, brzom cestom od zračne luke Dubrovnik do Osojnika kod Dubrovnika, autocestom od Osojnika do čvora Metkovića te nastavkom brze ceste od Brijeste do Perne na Pelješcu sa zaobilaznicom Orebića.

Dobroslavić je istaknuo nezadovoljstvo što 'Republika Srpska' nastavlja projekt "Gornji Horizonti" bez riješenih nedoumica u vezi projekta s Republikom Hrvatskom.

"Postoji velika opasnost ovog projekta za rijeke Neretva i Ombla te Malostonski zaljev. Spomenuli smo i projekt zračne luke Trebinje, koji zbog svoje blizine također može ugroziti vodotoke u županiji. Dobili smo uvjeravanja Vlade da će se ustrajati na razjašnjavanju tih projekata", rekao je Dobroslavić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se infrastrukturni projekti Lapadske obale i aglomeracije Dubrovnik uspješno izvode, a kao posebno važne istaknuo je projekte Centra za pružanje usluga u zajednici i Doma umirovljenika kod Opće bolnice Dubrovnik.

"Centar želimo realizirati u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, posebno za djecu s autizmom, a na zemljištu u državnom vlasništvu u Orašcu. Za Dom umirovljenika očekujemo građevinsku dozvolu i projekt ćemo prijaviti na fondove EU", naveo je Franković.

Plenković je prethodno obišao gradilište Pelješkog mosta, gdje će radovi biti okončani do kraja siječnja.