Od 183 amandmana na Zakon o obnovi, Vlada prihvatila tek 30

Razorni potres pogodio je Zagreb i dvije okolne županije 22. ožujka, a saborski zastupnici će u petak, konačno nakon pola godine, glasati o Zakonu o obnovi.  Sutra će raspraviti 183 amandmana koje su podnijeli na Zakon, od kojih je Vlada na današnjoj sjednici u potpunosti prihvatila njih 30-ak. 

- Amandmane zastupnice Ljubice Lukačić (HDZ) i Natalije Martinčević (Reformisti) te zastupnika Domagoja Hajdukovića (SDP) prihvatili smo djelomično. Mi ćemo predstaviti na koji način bismo rado usuglasili konačnu izrjeku članaka Zakona u skladu s predloženim amandmanima - poručio je ministar graditeljstva Darko Horvat.

Cilj Vlade je, poručio je premijer, Andrej Plenković, da ovaj Zakon bude kvalitetan, održiv te da dugoročno osigura obnovu.

- Smatramo da je pristup koji smo zauzeli uključiv, što više konsenzualan i zato smo odlučili prihvatiti prilično velik broj amandmana, koje su nadležni resori temeljito, uz stručnjake, analizirali - poručio je.

Obnova se, podsjetimo, financira po modelu da država plaća 60 posto, lokalne jedinice 20 posto, kao i vlasnici 20 posto. Uvedeni su i socijalni kriteriji pa oni čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna, neće morati platiti tih 20 posto, stoji u trenutnom prijedlogu Zakona. To neće morati ni invalidi Domovinskog rata, kao ni korisnici socijalne skrbi kojima je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu sukladno posebnom zakonu. 

Oporba je u Saboru upozorila kako nije fer da se gledaju samo ratni vojni invalidi i da bi trebalo od plaćanja onda osloboditi i civilne invalide, s čim su se iz ministarstva tijekom rasprave složili pa će sutra biti poznato je li i to uvršteno u Zakon. 

Obnova zgrada - sredstva iz zajedničke pričuve

Sredstva za stambeno poslovne i višestambene zgrade vlasnici, odnosno suvlasnici, stoji nadaje u Zakonu, dužni su osigurati u zajedničkoj pričuvi i uplatiti ih na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na obnovi. Ako se ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi i ne uplate na račun Fonda za obnovu, na nekretninama, odnosno posebnim dijelovima nekretnina osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava.

Ista situacija će biti i s vlasnicima drugih nekretnina. Ukoliko sredstva od 20 posto ne uplate prije obnove, a nisu izuzeti od toga, država će im upisati hipoteku do uplate.

Bitno je naglasiti i podsjetiti, obzirom da je bilo puno primjedbi građana iz ostalih dijelova Hrvatske zašto bi oni Zagrepčanima plaćali obnovu, da država ne financira obnovu interijera i uređenje interijera privatnih nekretnina. Obnavlja se samo konstrukcija zgrada.

Gradnja zamjenskih obiteljskih kuća

Država će graditi i zamjenske kuće onima koje su potpuno uništene, a ti ljudi moraju imati projekt uklanjanja građevina. 

- Ukoliko se utvrdi da je to bilo s pravom uklonjeno, prije svega će se financirati taj projekt uklanjanja, to je prihvatljiv trošak, a njima će se graditi zamjenske kuće, ali isto tako, kao i kod konstrukcijske obnove, i oni su dužni financirati 20 posto. Završne radove će oni morati financirati sami - istaknula je nedavno državna tajnica Dunja Magaš.

Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni odnosno njihovi srodnici na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća, nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika - stoji u Zakonu.

Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Ukoliko se zamjenska kuća gradi na novoj lokaciji, na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba ili ove dvije županije, vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojemu je bila uklonjena kuća darovati Gradu Zagrebu odnosno županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske kuće, a koji su njemu dužni darovati zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi do 55 kvadrata za jednu ili dvije osobe, 70 za tri ili četiri osobe te 85 četvornih metara za pet i više osoba. Na novu kuću mogu računati i oni koji srušenu kuću u potresu nisu legalizirali, ali su bili u postupku.

Umjesto gradnje zamjenske kuće, moguć je i novac

Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, vlasnik može odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove, koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu. Tada je vlasnik oslobođen osiguranja, odnosno uplate sredstava za obnovu.

Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, ali za to je potrebna suglasnost svih vlasnika, odnosno suvlasnika zgrade. 

Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao, odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak stubišta, popravak dizala.

Zgrade i kuće se obnavljaju konstrukcijski, samo škole, bolnice, kulturna dobra cjelovito

Procjena je da će obnova koštati 86 milijardi kuna, a obnovu će koordinirati Fond koji će osnovati država, Grad Zagreb, Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija.

Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se temeljem javne nabave prema kriterijima koji se određuju programom mjera, a kojim se određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda.

Nakon obnove, vlasnici i suvlasnici nekretninu ne smiju prodati pet godina.