Alarmantno: očekuje li nas 2048. godine more bez riba?

Ribe su najbrojnija, ali i najslabije istražena skupina kralješnjaka na našem planetu. Zbog svoje povezanosti s vodenim ekosustavima i uslijed velikog utjecaja čovjeka, njihova egzistencija u budućnosti vrlo je upitna. Stoga bi konzumacija zdravog ribljeg mesa na meniju uskoro mogla postati prava rijetkost. Naime, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorila je na alarmantne podatke istraživanja o pretjeranom izlovu pojedinih ribljih vrsta. Analiza pokazuje da bi 2048. godina mogla biti prekretnica za milijune ljudi kojima lov ribe donosi kruh na stol. Neke riblje populacije smanjene su na desetinu prijašnjeg broja - a taj se broj i dalje smanjuje. Usto, mnoge druge morske životinje, poput dupina, kornjača i tuljana, također su u opasnosti, jer im zbog pretjeranog izlova prijeti nedostatak hrane u budućnosti.

Europa uvozi ribu od zemalja u razvoju

Cijena ribe vrtoglavo skače, stoga prosječna hrvatska obitelj mora dobro "izvagati" prije ubacivanja u košaricu koliko će koje ribe kupiti. Prema statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), europski građanin prosječno konzumira 23 kg ribe godišnje, dok je taj podatak u Hrvata znatno niži, samo 12 kilograma. Siromašne zemlje imaju ustoličenu praksu većeg izvoza ribe nego same konzumacije. "Svoje potrebe za proizvodima iz ribarstva zemlje u regiji velikim dijelom namiruju uvozom" ističe Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo WWF Adria. Ovaj trend zahvatio je ne samo Hrvatsku, nego i većinu država članica EU. Naime, u Europi se jede mnogo više morske hrane od količine koja se može uhvatiti u domaćim vodama. Stoga više od polovice godišnje potražnje dolazi iz inozemnih voda, a danas lovimo pet puta više ribe nego što smo lovili prije pedesetak godina. Čak 60 posto inozemnog uvoza dolazi u Europu iz zemalja u razvoju.

Nema ružne ribe, ružno je prazno more

"Ružno" je glavni moto aktualne kampanje Fish Forward, projekta čiji je cilj potaknuti svijest ljudi o nestajanju ribe iz vodenih dubina. Projekt se provodi na razini 11 europskih država, a u kampanju na prostorima Lijepe Naše uključile su se brojne poznate osobe koje žele podići svijest građana. Sudionici projekta ističu važnost očuvanja ribe, s obzirom na to da ne postoji ništa ružnije od praznoće mora. Na predstavljanju inicijative u zagrebačkoj Esplanadi govorili su stručnjaci za ribarstvo WWF-a, kao i stručnjaci iz drugih sektora. Nikola Vidak, IKEA food manager, predstavio je globalnu strategiju tvrtke, prema kojoj svi proizvodi iz ribarstva u njihovim trgovinama dolaze iz održivih izvora. Ovakve odluke čine veliku razliku. Ambasadorica projekta i šefica kuhinje Ana Grgić izjavila je kako će svoje ukusne jelovnike posluživati isključivo ribom iz održivih izvora.

 Tražite certifikate MSC ili ASC 

Upravo su kupci oni koji mogu napraviti pozitivnu promjenu ovog lošeg trenda ako se informiraju i odgovorno kupuju proizvode iz ribarstva. U vrijeme velike oskudice ribe i sve veće potražnje za istom odgovornost ne smije biti isključivo na jednom sektoru ili organizaciji. Krajnji kupci trebali bi snositi svoj dio društvene odgovornosti da bi se što prije postigao rezultat vraćanja ribe u prirodno stanište. Pokušajte kupovati ribu koja dolazi iz održivog ribolova ili organski uzgojenu ribu. Proizvodi koji su certificirani certifikatom MSC (Marine Stewardship Council) ili ASC (Aquaculture Stewardship Council) predstavljaju odgovoran i dobar izbor. Usmjerite pozornost i na to koliko je velika riba koju ste odlučili kupiti. Nedorasla riba nije se stigla razmnožiti u moru, stoga bi bilo odgovorno preskočiti njezinu kupnju.

Dodatne informacije možete saznati na linkovima: //http://www.kojuribukupiti.org/  i http://www.fishforward.eu/hr/news/