Liječnici sve češće u ambulantama nailaze na slučajeve pothranjene djece koja kod kuće nemaju što jesti ili jedu jeftinu i nekvalitetnu hranu pa su zato pretila
Očaj neimaštine: "Često djeci nemam što staviti na stol..."
Humanitarna udruga 'Rijeka ljubavi' iz Osijeka redovito pomaže više od 750 ljudi koji žive u teškim uvjetima.
'Rijeka ljubavi' jedina je Udruga koja pomaže i onima gladnima koji iz bilo kojeg razloga nemaju pravo na socijalnu pomoć i obrok u pučkoj kuhinji. U tom je redu donedavno bila i žena kojoj je liječnica u nalaz, kao dijagnozu napisala, pothranjenost. Imala je 40 kilograma.
- Svakoga dana na vrata udruge nam netko pokuca i kaže da je gladan. Imam 780 ljudi na spisku, najteže socijale, a ne financira nas nitko. Sama tražim donatore. Sve podijelimo u jednom danu i nije nam dosta - kaže osnivačica i predsjednica Udruge 'Rijeka ljubavi' Štefica Čučak (76).
Nastojim im osigurati tri obroka dnevno, ali nekad nemamo ni za jedan, kaže Ivana Varga, majka petero malodobne djece
Svoj je paket hrane uzela i Ivana Varga, majka petoro malodobne djece. Ona i suprug Ivan ne rade, žive od 2400 kuna dječjeg doplatka, ali im ne ostane gotovo ništa kada plate 1500 kuna najam stana u trošnoj kućici i još režije.
- Stalno mi govore da su mi djeca pothranjena ali oni jedu koliko mogu. Nastojim im osigurati tri obroka dnevno, ali nekad nemamo ni za jedan. Nekada je jedini obrok koji dobiju, onaj u školi. Pravo na socijalnu pomoć nemamo jer imamo taj dječji doplatak - kaže Ivana (31) koja je pomoćni kuhar po zanimanju, a njezin suprug Ivan (36) soboslikar.
- Djeca koju liječim u pravilu su pretila, no to je stoga što jedu nutritivno lošu hranu koja izaziva debljanje, dok im mnogo toga nedostaje u prehrani. To je rezultat neimaštine. Na mnogim pacijentima vidim da su pothranjeni, ali neće priznati da nemaju što jesti - kaže dr. Branka Kukić, liječnica opće medicine.
Nekad i sama alarmira Centar za socijalnu skrb kako bi onima najugroženijima osigurali barem jedan obrok u pučkoj kuhinji.
Mnogi ne žele priznati da im je teško i da su gladni
Davor Javorović/Pixsell
Prednost u dijeljenju pomoći dajemo obiteljima s više djece, samohranim roditeljima i starcima koji žive sami i nemaju za život. Njima je najteže i oni veoma često nemaju pravo na socijalnu pomoć jer imaju neka bijedna primanja ili su vlasnici kuće, ili je pak nisu ni tražili jer ne mogu sakupiti svu dokumentaciju koja im treba. Neki od njih žive u takvim uvjetima da je to nevjerojatno, ali neće priznati da im je teško i da su gladni - kaže Štefica Čučak koja je ovoga puta podijelila 110 paketa punih namirnica vrijednih 11.000 kuna.
Borba za gladnu djecu je trajala 538 dana
Godinu i pol dana 24sata upozoravala su na problem gladne djece u osnovnim školama. Njih 17.500 od idućeg tjedna u 597 osnovnih škola imat će osiguran jedan topli obrok, najavila je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
Problem je najizraženiji u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. U svakoj oko 2000 djece nije imalo topli obrok, što će se sada promijeniti. Za projekt je osigurano 20 milijuna kuna iz lutrijskih sredstava. U udruzi 'Portal dobrote' uvjereni su da ovo nije konačna brojka gladne djece jer dio ljudi zbog srama o tome ne govori. U ministarstvu su svjesni da ta mogućnost postoji i iz tog razloga projektom je predviđeno da se djeca iz socijalno ugroženih obitelji u njega mogu i naknadno uključiti.
24sata
Mnogi su tvrdili da smo sve izmislili
O problemu djece koja u školu dolaze gladna prvi put pisali smo lani u ožujku. Tada su mnogi iz vladajućih struktura tvrdili da smo sve izmislili jer u Hrvatskoj nema gladnih.
No po objavi članka bijesni gradonačelnik Milan Bandić sazvao je sve ravnatelje s kojima smo razgovarali te javno pozvao sve koji su gladni da dođu k njemu doma na kobase.
Tadašnji ministar obrazovanja Željko Jovanović popustio je medijskim pritiscima i pokrenuo anketu u školama koja je trebala pokazati koliko djece na nastavi sjedi praznog želuca. U Saboru je laburist Branko Vukšić predložio zastupnicima da se mjesečno odreknu polovice zastupničkog paušala od 1500 kuna po zastupniku, a predsjednik Ivo Josipović priznao je da njegov ured prima desetke pisama očajnih i gladnih ljudi koji traže pomoć.
Premijer: Od gladi je veći problem prekomjerna težina
Nakon nekoliko dana o problematici se oglasio i premijer Zoran Milanović odgovarajući na izravno pitanje novinara kako riješiti taj problem.
- Djeca su gladna? To je kampanja vašeg lista, je li tako? Pogledao sam sliku iz svoje generacije i onima kojima smo se rugali da su debeli, prema današnjim mjerilima bili bi mršavi. Danas je veći problem prekomjerna težina od gladi - hladnokrvno je ustvrdio premijer.
Anketa potvrdila: Gladno je najmanje 10.000 djece
No, politika se promijenila kada su došli prvi rezultati ankete Ministarstva obrazovanja. Otkrili su tada da je u Hrvatskoj najmanje 10.000 djece gladno. Šokantne podatke potkrijepilo je i UNICEF-ovo istraživanje koje je pokazalo da u Hrvatskoj 60.000 djece živi ispod granice siromaštva.
Ipak, ti podaci nisu bili dovoljno šokantni za zastupnike jer su izglasavajući proračun za 2015. godinu odbili amandman HDSSB-a kojim bi s milijun i pol kuna financirali školsku prehranu najugroženijih mališana.
24sata
Udruge će skrbiti o gladnima
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u jeku predsjedničke kampanje rekla je da niti jedno dijete ne smije biti gladno te je predala donaciju školi u Belom Manastiru u kojoj su nastavnici plaćali obroke siromašnoj djeci. Tek kad su se uključile udruge i drugi mediji, ministrica Opačić je napokon priznala da u Hrvatskoj postoje djeca koja gladuju. Problem su svalili na leđa civilnog sektora. Humanitarne udruge se projektima za prehranu školaraca javljaju na natječaj ministarstva.
- Trebaju li gladna djeca u Hrvatskoj biti predmet natječaja ili prioritet koji hitno trebaju rješavati Vlada i država? Udruge su tu samo da popunjavaju rupe u sustavu koji ne valja, a ne da vode socijalnu politiku - izjavila je tada laburistica Nansi Tireli, a složila se i Platforma 112, koja okuplja šezdeset organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Ugovor s 35 civilnih udruga je već potpisan, a do kraja tjedna očekuje se potpisivanje s preostalom 41, kažu u Ministarstvu socijalne politike i mladih.