Ne mare: Za reformu školstva nema ozbiljne političke volje

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Ovogodišnje saborsko zasjedanje zastupnici su završili izglasavanjem izmjena zakona o odgoju i obrazovanju u srednjim i osnovnim školama. Svaka hrvatska vlada imala je svoje izmjene zakona i strategije, ali dalje od toga nismo došli. 

Saborski zastupnici složni su da sustav treba mijenjati, ali to je zasad sve. Saborske klupe uglavnom su prazne dok traju rasprave o odgoju i obrazovanju te se sve svodi samo na dizanje ruku. Gvozden Srećko Flego (SDP) smatra da novodonesena Strategija obrazovanja i znanosti daje smjernice za promjene sustava, ali nedostaje odlučna politička volja da se krene u njezino ostvarenje. Nezavisni Branko Vukšić upozorava da smo u sadašnje stanje dovedeni jer sve vlade tretiraju školstvo i znanost kao potrošnju, a ne kao ulaganje bez kojega nema napretka, pokretanja industrijske proizvodnje, novih ideja i kreativnih stručnjaka. 

Znanje nije na cijeni

Napominje da se ministri kao pijani plota drže svjetonazorskih tema poput vjeronauka te vode ratove s potplaćenim učiteljima i profesorima. Smatra da je najveći problem što se u Hrvatskoj ne cijeni znanje i stručnjaci. Pita se i razmišlja li tko u resornome ministarstvu o uvođenju tableta u osnovne ili barem srednje škole koji bi rasteretili djecu, ali i kućne budžete, dok bi izdavačke kuće natjerale na nove programe s novom tehnologijom.

- Lakše, brže i jeftinije bi se mijenjali programi.Hrvatska je, nažalost, još u školstvu sredine 20. stoljeća s daleko manje entuzijazma i poštovanja prosvjetara koji bi trebali biti stupovi društva - rekao je Vukšić.

Za zastupnicu Jadranku Kosor najveći problem sustava je što školujemo mlade za burzu rada te ne usklađujemo obrazovanje s potrebama tržišta rada i onoga što nam je od gospodarstva ostalo. Uzrok problemima vidi u strankama koje ne žele postići konsenzus oko važnih reformi u zemlji, među kojima je i obrazovanje, pa su strategije podložne promjenama sa svakom smjenom vlasti. Uz to, nužno je, kaže, osigurati veća izdvajanja za obrazovanje i poboljšati stipendiranje.

I Sonja Konig (HNS) smatra da da je obrazovne programe potrebno prilagoditi potrebama tržišta rada tako da pomažu stjecanju poduzetničkih vještina i znanja, kao i usmjeriti ih na ranu specijalizaciju. Sličnog je mišljenja i Željko Reiner (HDZ). Slaže se da je obrazovanje potrebno prilagoditi tržištu rada. 

- Ulaganje u znanost i istraživanja jedan je od ključeva gospodarskog razvitka i to treba činiti upravo u vremenima krize kakvo je sad u Hrvatsko, kao što je to učinilo više drugih europskih država, a ne se ‘izvlačiti’ da su teška vremena pa nema novca za znanost, što u nas radi trenutačna vlada - napominje akademik Željko Reiner.

Daroviti su zanemareni

Nansi Tireli (Laburisti) smatra da je u Hrvatskoj nužan veći broj nastavnika i profesora koji bi darovitim učenicima, ali i onima koji teže savladavaju gradivo, omogućili razvoj kakav zaslužuju uz, naravno, materijalnu stimulaciju tih mentora. Ali svi ti prijedlozi zastupnika zasad su, nažalost, samo mrtvo slovo na papiru.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.