Obnova za odabrane: 'Ima se za Banske dvore, a za nas nema'

U našoj zgradi više nema stanara jer bi malo jači potres bio dovoljan da se cijela uruši. Nitko ovamo više i ne dolazi, osim lopova, koji su u nekoliko navrata provalili i odnijeli sve što je bilo vrijedno, priča nam sjetno Martina Spajić. Ona je jedna od mnogih Zagrepčana koji su nakon potresa 22. ožujka 2020. ostali bez krova nad glavom. Sad je u hostelu Arena, gdje još s tristotinjak ljudi dijeli istu sudbinu.

- Od države nismo ništa dobili, svu pomoć dao nam je Grad - rekli su nam stanari hostela.     

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

VIDEO

Obnova Zagreba | Video: 24sata/pixsell

Zaista se ne možemo požaliti jer imamo gdje spavati, pa makar to bile i te sobice od par kvadrata. Imamo topli obrok i podršku jedni drugih. No ipak, nakon nekog vremena zaželiš se normalnog života: da ujutro ustaneš, odeš u dućan, skuhaš ručak, da možeš pozvati prijatelje u svoj dom..., priča nam i Martinina susjeda iz hostela Gabrijela Drndelić (59).

Naime, samo u Zagrebu i okolici oko 19.000 zgrada, stanova i kuća čeka na obnovu, a tisuće građana i drugu će zimu dočekati bez krova nad glavom. Neki su već uzeli stvar u svoje ruke pa krenuli obnavljati zgrade o svom trošku, drugi su završili u podstanarstvu, a neki su završili u hostelu Arena, prepušteni na milost i nemilost vladajućih političara, koji nisu opravdali svoja obećanja kako će žurno pomoći stradalima. Podsjetimo se da je moralo proći čak devet mjeseci od potresa kako bi Vlada konačno donijela Zakon o obnovi. Zatim, godinu dana nakon donošenja tog zakona Vlada je shvatila kako je on manjkav te da moraju “hitno’’ napraviti izmjene zakona, koje, međutim, još nisu ni ušle u proceduru.

- U Vladine planove ćemo vjerovati tek kad se konačno nešto pokrene - složni su gotovo svi stanari koje smo zatekli pred hostelom Arena. Svi oni, pričaju nam, predali su papire za obnovu još davno, a nakon više od godinu dana borbe s hrvatskom birokracijom, nije se dogodilo apsolutno ništa.

Osjećaju se izigrano

- Sve što se napravilo dosad, napravilo se od strane Grada Zagreba, a što se države tiče, to su još samo priče i prebacivanje odgovornosti - kažu nam stanari dodajući kako sve nade ulažu u Grad Zagreb, koji bi uskoro trebao raspisati natječaj za dodjelu gradskih stanova stradalima u potresu.

No ne može se reći da Vlada nije baš ništa napravila u vezi obnove. Od svih prioriteta, poput bolnica, škola ili, recimo, građana, Vlada je odlučila što prije obnoviti Banske dvore. Već su pokrenuli i postupak javne nabave, čija procijenjena vrijednost iznosi više od 155 milijuna kuna. Nije ni čudo da se građani zbog ove odluke osjećaju izigrano, no drugog izbora nemaju nego čekati.

- Ne možete sami ništa napraviti, pa je čekanje jedino što preostaje. Samo će nas i to skupo koštati. Ljudi su u hostelu počeli obolijevati od raka i ostalih bolesti jer su stalno pod stresom. Živci rade koliko god mi pokušavamo funkcionirati normalno, ali sve nas to grize iznutra - rekla nam je Silvija Bedeničar (37) iz hostela Arena.

Inače, na obnovu za koju imamo novac iz Fonda solidarnosti čeka čak 177 zgrada javne namjene, a napravljeno je tek sedam projekata. Od toga su 34 zgrade u direktnom vlasništvu države, a dosad je gotov samo jedan jedini projekt. Da budemo ironični, lijepo je da je sad Vlada odlučila potrošiti 155 milijuna kuna za obnovu Banskih dvora, da bar nešto ide od europskog novca.

Obnova mora biti obavezna

A građani će se još načekati, pogotovo ako ministar Darko Horvat ne bude uvažio niz primjedbi koje postoje,

Horvatov prijedlog izmjena

Država bi na sebe trebala preuzeti 70 posto troškova konstrukcijske obnove, a Zagreb 30. Prema tome, vlasnici i suvlasnici zgrada i kuća koje su oštećene u potresu ne platili ništa, a to bi riješilo i probleme oko imovinskopravnih odnosa. To su detalji izmjena Zakona o obnovi koje će ovaj tjedan Horvat predložiti na Vladi, a sljedeći tjedan bi trebale biti u Saboru, piše Jutarnji list.

SOS Zagreb angažirao niz građana za izmjene

Opširan prijedlog izmjena napravila je i poslala udruga SOS Zagreb. U njoj je angažiran cijeli niz građana različitih struka koje muči ista stvar: razrušeni ili oštećeni domovi. I na svojim primjerima znaju na koje prepreke obnovi nailaze u zakonu.

- U zakonu je niz odredbi koje bi navodno trebale spriječiti mešetarenje nekretninama, trebale bi omogućiti racionalnu potrošnju novca, a u biti u stvarnosti vode do potpune blokade obnove - kaže potpredsjednica udruge Vesna Blašković.

Glavna promjena koju traže je da se propiše kako je obnova obvezna jer bi se tako izbjegli svi imovinsko-pravni problemi. Ako se stanari ne mogu složiti i u roku predati prijavu, a zgrada im je opasna, država bi po službenoj dužnosti provela konstrukcijsku obnovu. Ali bi tad vlasnici imali pravo na državnu i gradsku subvenciju od 50 a ne 80 posto. I oni traže ono što predlaže Fond za obnovu Zagreba: veći naglasak na samoobnovi umjesto da se čeka država. Ali tu je, ističu, potrebno promijeniti sadašnje odredbe kako bi se ona potaknula. Umjesto da država refundira dio troška kad je sve gotovo, trebala bi isplatiti predujam nakon kontrole projekta. S druge strane, suvlasnici bi svoj udio isplaćivali nakon obnove, a ne kao sada, da moraju imati novac unaprijed.

Dignuli veliki kredit

– Imamo primjer zgrade u Ilici čiji stanari su dignuli pet milijuna kuna kredita i plaćaju kamate na puni iznos iako država treba platiti svoj dio. Ali oni će morati čekati završetak obnove pa onda odluku da im država pokriva dio troška. To nema smisla, ljudi ne znaju koliko će dobiti, kad će dobiti i zato se teško odlučuju sami raditi - objašnjava Blašković.

Traže i promjenu da se oštećena zgrada može srušiti ako se složi većina stanara. Sad je potrebno 100 posto suglasnosti, pa i zgrada u Đorđićevoj, koja je simbol zagrebačkog potresa, još ugrožava ljude. Jedan suvlasnik ne pristaje na rušenje. Također žele micanje maksimalno određenih cijena po kvadratu. Natječaji propadaju, rijetko tko želi raditi po tim cijenama, pa i to usporava obnovu. Traže i micanje odredbe po kojoj pravo na obnovu imaju samo oni koji su u trenutku potresa bili prijavljeni na adresi. Jer oštećena je zgrada, pa je nevažno ako je sad vlasnik nasljednik ili netko tko je kupio nekretninu. Iz istog razloga traže i micanje odredbi o zabrani prodaje nekretnine pet godina od obnove. Na kraju, izuzetno je važno maknuti odredbu da kulturno-povijesni dio Zagreba mora čekati plan cjelovite obnove koju radi gradski zavod. Dosad nisu napravili ništa i, ako se to bude čekalo, zgrade se neće moći obnavljati.