CEIZ indeks ima najnižu vrijednost u zadnjih pet godina, a hrvatski BDP je u zadnja tri mjeseca 2018. godine bio manji za 0,2 posto, objavio je Ekonomski institut u Zagrebu
Objavili brojke - stiže recesija? Gospodarstvo nam usporava...
Nakon što smo nedavno pisali da Hrvatskoj prijeti nova recesija, u ponedjeljak je stigla i vijest Ekonomskog instituta u Zagrebu koji upozorava da gospodarstvo usporava.
Kako navodi Ekonomski institut, CEIZ indeks je u prosincu 2018. pao za -0,9 bodova.
- Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od kolovoza 2014. godine. Turizam je na godišnjoj razini u prosincu rastao po stopi većoj od 10 posto, a pratila ga je i trgovina na malo s nešto manjom stopom rasta. Međutim, industrijska proizvodnja koja još od kolovoza bilježi uzastopna smanjenja godišnje stope rasta, u prosincu je zabilježila vrlo velik pad od čak -6,7 posto. Najvećim dijelom upravo zbog negativnih trendova industrijske proizvodnje, indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje - javlja Ekonomski institut.
Također, dodaju, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti i na godišnjoj razini.
- Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da je stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u zadnja tri mjeseca 2018. godine bio manji za 0,2 posto. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,5, 2,9 i 2,8 posto, očekujemo da je u cijeloj 2018. BDP mogao porasti za 2,3 posto - zaključuje Ekonomski institut u Zagrebu.
CEIZ indeks na mjesečnoj razini prati poslovni ciklus i stanje u gospodarstvu. Tumači se tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju.
Podsjetimo, Italija već je u recesiji, a ove godine im je bilo kakav rast smanjen na razinu statističke pogreške od 0,2 posto. Za Njemačku podatak tek treba biti objavljen, ali međunarodni i njemački analitičari su složni da je pad očekivan, i to zbog konstantnog pada proizvodnje u toj zemlji, motoru Europske unije. Kihanje Njemačke i Italije znači prehladu i cijele EU, pa je i Europska komisija spustila rast za Eurozonu na 1,2 posto. I u Hrvatskoj je to znak za uzbunu.
Sve to smo već gledali u nesretnoj recesiji 2008. godine, koja je u Hrvatskoj potrajala rekordnih šest godina.
Ima i još nekih obilježja iz zlosretne 2008. godine, poput toga da nam industrijska proizvodnja pada, što je dijelom posljedica i usporavanja u EU, ali i neproizvodnje u Uljaniku. Broj zaposlenih je u industriji pao, a usporava nam se i izvoz. Rast Hrvatske se opet temelji sve više na potrošnji građana koji su lani digli rekordni iznos gotovinskih kredita od 5,4 milijarde kuna ne misleći što će se dogoditi...