I postojeći iznajmljivači će morati tražiti suglasnost susjeda ako se žele nastaviti baviti poslom: Mi predlažemo zoniranje i da se takve suglasnosti moraju tražiti samo u dijelovima grada u kojima je primarno stanovanje
Obiteljski iznajmljivači: Zašto domaćin ne može biti i vlasnik stana u stambenoj zgradi?
Iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja blagonaklono gledaju na prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je jutros u javno savjetovanje pustilo Ministarstvo turizma i sporta, ali smatraju da treba dorade. Najveća novost je da se razdvajaju "domaćini" od ostalih iznajmljivača. A uvjet je da vlasnik koji iznajmljuje bude prijavljen u istoj županiji. Oni bi trebali u budućnosti imati i povoljniji porezni tretman. Ali ministarstvo je predložilo da onaj tko iznajmljuje u stambenim zgradama ne može biti domaćin.
- Ministarstvo je ispunilo naše dugogodišnje apele da se obiteljski smještaj odvoji od rentijera. Domaćin je čovjek koji može dočekati gosta i brinuti se o njemu, što je brand hrvatskog turizma. Imamo domaćina i u stambenim zgradama, pogotovo u nultim zonama gradova koji imaju po jedan stan i brinu se o svojim gostima. Ne smatramo dobrim da oni ovim nisu proglašeni domaćinima - kaže nam predsjednica Udruge Barbara Marković.
Jutros su imali sastanak i odlučili su tražiti da se ta definicija promjeni, a dat će i svoj prijedlog. Pozitivno smatraju što je domaćinu uvjet prebivalište u županiji. Ali Marković kaže da ih je šokirao dio zakona da će i postojeći iznajmljivači u stambenim zgradama morati imati suglasnost ostalih stanara ako se žele baviti iznajmljivanjem.
- Za pet godina će takvim prijedlogom biti puno manje apartmana po zgradama. Mi predlažemo da je puno racionalnije da se izdvoje zone i da se takve suglasnosti moraju tražiti u dijelovima grada u kojima je primarno stanovanje. Za centre gradova to i nema smisla - kaže Marković koja napominje da je važno da zakonodavac sve uredi kako bi obiteljski smještaj ostao prepoznati brand turizma.
Vlada nije popustila iznajmljivačima s paušalima koje će morati plaćati po krevetu. U prvoj kategoriji su najrazvijenija mjesta i plaćat će se 150 do 300 eura po krevetu godišnje, pa bio on i pomoćni. U drugoj od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u trećoj od 20 do 100 eura. Hrvatska udruga obiteljskog smještaja nije zadovoljna jer su oni predložili nešto niže paušale, odnosno rezanje gornje granice. Tako oni smatraju da bi maksimalno opterećenje u najrazvijenijim mjestima trebalo biti 200 eura, drugoj 150, trećoj 100, a četvrtoj 80 eura po krevetu godišnje.