Novo istraživanje otkrilo: DP je pao nakon raskola u stranci, a Milanović najpozitivniji političar

Novi Crodemoskop RTL-a za rujan donio je poneku promjenu na političkoj sceni. Raskol među strankama, ali i pojedincima donio je novo stanje rejtinga.

Da su izbori provedeni početkom rujna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. rujna HDZ zabilježio izbor od 27,3 posto (u kolovozu 28,5 posto). Na drugom mjestu je SDP s 21,2 posto (prema kolovoških 22,2 posto). Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na prvog pratitelja, drži Možemo! s izbornom podrškom od 8,4 posto (prošli mjesec 9,1 posto).

Na četvrto mjesto se vratio Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 7 posto (u kolovozu 6 posto). Kriza u Domovinskom pokretu smanjila je potporu ove stranke na ovomjesečnih 4,6 posto podrške (prije mjesec dana 6,7 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima" HDZ. Od pet vodećih stranaka četiri su u mjesečnom negativnom "izbornom saldu" (DP -2,1 postotna boda; HDZ -1,2; SDP –1; Možemo -0,7). Samo je Most zabilježio pozitivan "prinos" na svom izbornom "kontu". Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji rujan od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +5,8 postotnih bodova; HDZ +1,9). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,2 postotna boda), Možemo (-2,6 postotni bod) i Most (-1,7 postotnih bodova).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih šest stranaka: IDS i Centar (1,3 posto), Odlučnost i pravednost, te HSS (1,1 posto), Fokus i HNS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Hrvatski suverenisti (0,9 posto), Radnička fronta i HSU (0,8 posto), Nezavisna platforma sjever i HSLS (0,6 posto), Pravo i pravda (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 3,1 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.

Najpozitivniji je predsjednik

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 19,9 posto ispitanika (u odnosu na 20,1 posto iz kolovoza). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 15,7 posto (prema 17,5 posto iz prošlog mjerenja u kolovozu). Treće mjesto drži Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 3 posto).

KOMENTIRAO I UBOJSTVO U SOPOTU Plenković o Povjerenstvu za sukob interesa: 'Nadam se da su ga otvorili i za Milanovića'

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži kandidatkinja za predsjednicu države i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (u kolovozu 3 posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,5 posto (prije mjesec dana 2,4 posto). Među 10 top političara još su: Sandra Benčić (2,1 posto), Ivan Anušić (1,8 posto), Biljana Borzan (1,7 posto), Ivan Penava (1,5 posto) i Mislav Kolakušić (1,1 posto).

Najnegativniji trojac

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,2 posto (u odnosu na 33 posto iz kolovoza). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,3 posto (u kolovozu 17,6 posto). Treće mjesto i u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,2 posto (prema 3 posto u kolovoza).