Prijedlogom zakona na primarnoj razini zdravstvene zaštite uvodi se tako sustav ordinacija te se postojeći sustav obavljanja zdravstvene djelatnosti na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi...
VLADA POSLALA U PROCEDURU
Novi zakon: 'Poboljšat ćemo primarnu zdravstvenu zaštitu'
Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se, kako je istaknuo ministar zdravstva Milan Kujundžić, unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita na način da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Ministar ističe i da se novim prijedlogom zakona uvodi načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
Predloženim zakonom uređuje se i područje zdravstvenog turizma, osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika - zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava na način da se uređuje veteranska bolnica, dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine), uvodi se nacionalna i sveučilišna bolnica te se uvodi mogućnost da Vlada može osnovati zdravstvenu ustanovu, za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, a na prijedlog ministra nadležnog za obranu i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Također, uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka koje bi se uredilo uredbom Vlade.
Prijedlogom zakona na primarnoj razini zdravstvene zaštite uvodi se tako sustav ordinacija te se postojeći sustav obavljanja zdravstvene djelatnosti na temelju koncesija mijenja u oblik privatnih praksi u ordinacijama bez vremenskog ograničenja na koji se daje koncesija, a kako bi se, stoji u obrazloženju prijedloga zakona, osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te se izjednačio položaj svih zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dosadašnji zakupci i koncesionari).
Kujundžić drži da je predloženi zakona primjeren sadašnjem trenutku navodeći da je analizirano više od pet tisuća sugestija, primjedbi i kritika. "Vjerujem da smo napravili prijedlog zakona koji će u realnim okolnostima zadovoljiti sve dionike, uz određene manje proteste, jer su neki možda očekivali malo više", kazao je.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o lijekovima kojima se planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept, ističe Kujundžić.
Promjena važećeg normativnog uređenja predlaže se jer cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tek nakon što nositelj odobrenja podnese zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova Zavoda.
Predloženim izmjenama uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu, te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama, objašnjava ministar.
Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.
Zdravstvenim ustanovama omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.
Premijer Andrej Plenković izrazio je nadu da će ove izmjene pridonijeti smanjenju cijene lijekova, a posljedično tome i manjim troškovima u zdravstvenom sustavu.
Za napad na zdravstvene djelatnike i do pet godina zatvora
Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u srijedu uputila izmjene i dopune Kaznenoga zakona kojima se uvodi novo, samostalno kazneno djelo – prisila prema zdravstvenom radniku, za koje je predviđena kazna i do pet godina zatvora.
Reakcija je to na pojavne oblike prisila usmjerenih prema zdravstvenim djelatnicima u vezi s obavljanjem njihove djelatnosti kao javne službe, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Prema prijedlogu izmjena zakona, tko doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika koji zdravstvenu djelatnost obavlja kao javnu službu, silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju njegove zdravstvene djelatnosti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Ako je tim kaznenim djelom doveden u opasnost i život ili tijelo tih zdravstvenih djelatnika ili im je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Izmjenama se implementiraju i direktive EU te se u pogledu suzbijanja terorizma uvode dva nova kaznena djela – primanja obuke za terorizma i putovanje u svrhu terorizma.
Te su inkriminacije sadržane u određenim postojećim kaznenim djelima, a sada su postavljene kao zasebne inkriminacije i time jačamo zakonodavni okvir borbe i suzbijanja terorizma, objašnjava Bošnjaković.
Također, implementiraju se i direktive EU vezane uz napade na informacijske sustave, odnosno sankcioniranje neovlaštenog pristupa, oštećenja računalnih podataka i zlouporabu naprava.
Proširuje se i inkriminacija kaznenog djela pranja novca te se eksplicitno propisuje oduzimanje imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem tog kaznenog djela.
Predložene Izmjene raspodjele dobiti Fonda hrvatskih branitelja
Prijedlogom zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je Vlada u srijedu sa sjednice uputila u saborsku proceduru, predlaže se da se jedna polovina realizirane neto dobiti od ulaganja Fonda namijeni za razvojne, socijalne i humanitarne mjere, s ciljem poboljšanja statusa branitelja i članova njihovih obitelji.
"Analizom postojećeg stanja utvrđeno je da su potrebne sveobuhvatne intervencije u zakonodavni okvir kako bi se zakonodavno uredile situacije koje se u praksi javljaju vezano uz dodjelu udjela, ulaganja i raspodjelu imovine te druge situacije koje važećim Zakonom nisu riješene", rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u obrazloženju nacrta prijedloga zakona.
Tako se predlaže promjena dosadašnjeg načina raspodjele realizirane neto dobiti od ulaganja, pa bi se polovina te dobiti namijenila za razvojne i socijalne humanitarne mjere, a osobito za Zakladu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te ustanove za pružanje podrške i usluga braniteljsko stradalničkoj populaciji i drugim osobama.
Prema važećem Zakonu, realizirana neto dobit dijeli se tako da jednu trećinu dobivaju članovi Fonda u obliku dividendi, jedna trećina reinvestira se u Fond, a jedna trećina odlazi za razvojne socijalne i humanitarne mjere.
"Želimo postići povećanje dobiti Fonda, a time i poboljšanje statusa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji", kazao je Medved.
Fond za stipendiranje branitelja prelazi u Zakladu hrvatskih branitelja
Vlada je Saboru predložila i da ukine Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, čije bi se aktivnosti prenijele na Zakladu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
"Analizom postojećeg stanja utvrđeno je da više nije ekonomično postojanje dviju pravnih osoba koje se djelomično financiraju iz istog izvora, a bave se sličnom djelatnošću - socijalnim i humanitarnim mjerama za poboljšanje statusa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji", objašnjava ministar Medved prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje, odnosno izmjene i dopune Zakona o Zakladi hrvatskih branitelja.
Naime, dodaje ministar, Zaklada ima širi djelokrug od Fonda za stipendiranje koji se bavi isključivo stipendiranjem korisnika i aktivno djeluje jednom godišnje kada provodi natječaj i dodjelu stipendija, a pritom se kontinuirano osiguravaju novčana sredstva za njegovo djelovanje koja bi se mogla utrošiti na svrsishodniji način.
Na taj će se način postići racionalizacija institucionalnog i zakonodavnog okvira koji uređuje socijalne i humanitarne mjere za poboljšanje statusa branitelj i članova njihovih obitelji, ističe Medved.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
