Bračni i izvanbračni parovi nisu isti, a roditelji će imati pravo birati obrazovanje djece u skladu s vlastitim vjerskim uvjerenjem. Na mala vrata uvodi se vjersko, a ne javno školstvo, kažu stručnjaci
Novi prijedlog zakona: Ponovno sramota Ministarstva obitelji
Sedam mjeseci od prijedloga Obiteljskog zakona koji je u javnosti dočekan “na nož” zbog kontroverzne definicije obitelji, Ministarstvo za demografiju sad je izradilo novi nacrt tog zakona. I ovaj su put uspjeli izazvati velike prijepore u javnosti.
Najviše je kontroverzi oko prijedloga da bračni i izvanbračni parovi više nisu jednaki u svojim pravima te oko pitanja vjerskog obrazovanja djece u školama.
Iako nova verzija zakona ne sadrži kontroverznu definiciju obitelji, zbog koje je premijer Andrej Plenković prošli put prijedlog žurno povukao iz procedure, ovaj put problem leži u nejednakosti parova. Novi prijedlog propisuje kako izvanbračni i bračni parovi više nisu jednaki.
Sad je najveća razlika to što izvanbračna zajednica više ne stvara osobne i imovinske učinke, kao što to radi bračna zajednica. Isto tako, u smislu obrazovanja djece, u novi je prijedlog ubačen stavak koji kaže da roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.
- To što čitamo u Obiteljskom zakonu su nebuloze, to je tako kad se nestručni ljudi ‘pačaju’ u to - smatra teologinja Anna Maria Gruenfelder. Smatra kako bi roditelji trebali imati pravo odgajati djecu u kršćanskom ili bilo kojem drugom duhu, no to nikako ne smije biti objekt crkvenog odlučivanja. Gruenfelder napominje da Crkva nikako ne smije zadirati u demokraciju, poslove pravne države i donošenje zakona.
- Vlada mora odvagati različite interese. Upravo u tom vaganju i što je bolje mogućem usklađivanju različitih, često i oprečnih interesa leži demokratičnost - dodaje naša sugovornica. Nakon što su mediji objavili informacije o sadržaju novog prijedloga Obiteljskog zakona, resorno ministarstvo odmah je krenulo “s ogradama”. U petak ujutro su javnosti hitno poslali priopćenje. Nisu demantirali navode iz zakona, no tvrde da ovaj prijedlog nipošto nije konačan te da će tek biti usuglašen.
Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona još nije gotov, ovo što je izašlo u javnost najvećim je dijelom pogrešno i netočno, izjavila je u petak resorna ministrica Nada Murganić.
Na novi prijedlog Obiteljskog zakona odmah je oštro reagirala i oporba. SDP-ovac Peđa Grbin na društvenim je mrežama napisao da nas autorica zakona, ministrica Murganić, ovim prijedlogom vraća desetljećima unazad. U kritiziranju mu se pridružio i stranački kolega Arsen Bauk.
- Naša je dužnost da svim demokratskim sredstvima spriječimo ovo nasilje nad obitelji - izjavio je Bauk. Sličnog je mišljenja i SDP-ovac Bojan Glavašević, kao i čelnik te stranke Davor Bernardić. I dok oporba žestoko napada vladajuće i novi apsurdan prijedlog njihove ministrice, HDZ-ov koalicijski partner HNS oštro se protivi takvom prijedlogu zakona.
- Mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama - poručio je HNS. Dodaju da se pitanje obrazovanja ne može definirati Obiteljskim zakonom nego zakonima iz resora. Napominju i kako bi se u školama trebali učiti isključivo sadržaji koji su znanstveno utemeljeni.
- Jasno je da Crkva može i mora reći svoje mišljenje, ali ako inzistira na monopolu, onda je to opasnost za sve. Problematično je što Crkva često zaboravlja svoj univerzalni poziv, a to je briga i borba za sve ljude. U ovakvim se stvarima jasno može vidjeti zadiranje Crkve u demokraciju. Ona se fokusira na nebitne bitke, uvijek zauzima krivu stranu te tako degradira samu sebe - smatra teolog Dalibor Milas.
Napominje kako smatra da model koji se trenutačno forsira, s Crkvom upletenom u državne poslove, ne vodi nikamo. U radnoj skupini za izradu novog Obiteljskog zakona, uz voditeljicu Tajanu Katkić Stanić, u užem i širem sastavu nalazi se ukupno 33 ljudi.
Želite upravljati državom? Izađite na izbore i platite porez
U hrvatskoj policiji i vojsci ima manjak psihologa i socijalnih radnika koji bi pomogli policajcima i vojnicima s pravima i nošenjem sa stresnim situacijama. Ali zato postoji razgranata mreža svećenika - kapelana.
U toj činjenici se ogleda često nakaradna izmiješanost Crkve i države, koje bi Ustavom trebale biti odvojene jedna od druge. Ili kad u državnim institucijama i sudnicama vise raspela. Država i religija nisu i u Hrvatskoj bez razloga odvojeni. Svaka država treba paziti o puno široj skupini nego što su pripadnici jedne vjere. Oni koji misle suprotno neka zamisle kako bi nekom katoliku bilo živjeti u zemlji u kojoj presudan utjecaj ima islam.
U Hrvatskoj se Crkva češće bavi politikom nego što možemo pročitati da su organizirali humanitarne akcije ili da su sagradili neki vrtić, dom za djecu, bolnicu... Nismo čuli niti jedan prijedlog kako smanjiti siromaštvo. Ali zato Crkva želi imati presudan utjecaj na Vladu i sve njene odluke.
Ta želja za političkom moći u potpunoj je suprotnosti sa slikom siromašne Isusove crkve koja pomaže najranjivijima. Crkva u Hrvatskoj godinama nije davala ni uvid u svoje poslovne knjige. I sad se tek može vidjeti da država daje 640 milijuna kuna za njene potrebe. Kako ih troši, javnost nema uvid. Nema računa, nema plaćanja poreza za sve usluge koje Crkva naplaćuje. Kad su crkveni velikodostojnici u aferi Prebendari “izgubili” 50 milijuna eura, kažnjeni su molitvom i postom.
Crkva, dakle, sudjeluje i petlja se u državne stvari kad njoj odgovara. Ako već smatra da bi trebala imati politički utjecaj, uvijek može osnovati političke liste na kojima bi bili njeni ljudi ili čak svećenici. Reći to otvoreno i objaviti svoj program. Nije jasno zašto se boje traženja legitimiteta na izborima ako govore u ime 80 posto stanovništva. Možda zato što su i sami svjesni da svojim političkim djelovanjem gube potporu i samih vjernika? Ali unatoč tome žele nametnuti baš cijeloj državi svoja uvjerenja kao jedina ispravna i božanski istinita. A to već dugo ne prolazi.