Novi krug izbora za Vrhovni sud: Dosad stiglo pet prijava

Za treći izbor predsjednika Vrhovnog suda u Državno sudbeno vijeće stiglo je pet prijava, a uz kandidata predsjednika Republike suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića, kandidirali su se sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić i magistar prava iz Požege Daniel Mejer koji ne ispunjava uvjete, piše u subotu Večernji list.

Predsjednik Zoran Milanović kao jedini ovlašteni predlagatelj i prije isteka roka za prijavu kandidata objavio je da je Radovan Dobronić njegov kandidat s kojim se dogovorio da podnese prijavu kako bi ga predložio Hrvatskom saboru. Odvjetnik Savić kandidirao se i na dva prethodna poziva, a sutkinja Peto Kujundžić na drugi poziv, ali im ni Opća sjednica Vrhovnog suda, a ni saborski Odbor za pravosuđe nisu dali pozitivno mišljenje.

Rok za prijave kandidata istekao je u petak u ponoć, ali prijave su mogli podnijeti i preporučenom pošiljkom pa će se tek u ponedjeljak znati ima li još kandidata.

NOVI IZBORI ZA VRHOVNI SUD Plenković: I ja i ministar Beroš smo s Hvara. Još da bude i vrhovni sudac - pa to je pjesma!

Iako predsjednik Milanović nije znao da je protiv suca Dobronića još lani u listopadu iniciran stegovni postupak jer je u 2019. imao 71,7 posto norme, on je rekao da to neće utjecati na njegovu odluku da ga predloži Hrvatskom saboru.

Inače, sudac ne može postati ni član sudačkog vijeća, a ni DSV-a, ako mu je u prethodne četiri godine izrečena stegovna mjera, a niti može napredovati. Prema Zakonu o DSV-u, stegovno kažnjen sudac “ne može biti imenovan na drugi sud” od jedne do četiri godine (što ovisi o težini kazne) od pravomoćnosti odluke. A bude li izabran za predsjednika VS-a, DSV bi suca Dobronića trebao imenovati i sucem VS-a. 

Predsjednicima sudova prestaje dužnost na dan pravomoćnosti odluke o izricanju stegovne kazne. Ali, među odredbama o predsjedniku VS-a, ne navodi se da je stegovna kazna prepreka imenovanju, a ni razlog za razrješenje. K tomu, postupak protiv Dobronića zahtijevan je prije 10 mjeseci pa je pitanje može li se i treba li se sada hitno provesti i završiti prije glasovanja o njegovoj kandidaturi u Hrvatskom saboru i kako bi to bilo protumačeno osobito ako bi bio stegovno kažnjen. Ovako ili onako, sud o tomu dat će saborski zastupnici, piše Večernji list.