U sklopu ta dva javna poziva, od ukupnih 2,2 milijarde kuna, 930 milijuna kuna predviđeno je za javnu turističku infrastrukturu, i to u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness turizam, zatim 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam.
Otvorena su dva javna poziva za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu pri Ministarstvu turizma i sporta. Riječ je o pozivu koji je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna, a na koje se mogu slati prijave od 7. studenoga do početka veljače 2023. godine.
U sklopu ta dva javna poziva, od ukupnih 2,2 milijarde kuna, 930 milijuna kuna predviđeno je za javnu turističku infrastrukturu, i to u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness turizam, zatim 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam.
Javni je poziv komentirala i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na konferenciji za medije.
- Kako bi postigli maksimalnu transparentnost, bespovratna sredstva iz oba poziva dodjeljivat će se putem tzv. otvorenog postupka u modalitetu privremenog poziva. Prijavitelji će tako projektne prijedloge moći unositi u sustav eNPOO od 7. studenog 2022. od 12 sati do 3. veljače 2023. do 12 sati - naglasila je ministrica.
Navela je i da svi u turističkom sektoru imaju još 30-ak dana od dana objave poziva do početka prijave, kako bi se mogli detaljno upoznati s natječajnom dokumentacijom prije prijave projekata i postaviti pitanja oko eventualnih nejasnoća.
Nakon zatvaranja poziva, početkom veljače 2023., prijave će se u što je moguće ranijem roku evaluirati, kako bi svi oni koji prođu mogli početi i što prije raditi, jer cijeli taj projekt ima rok provedbe do drugog kvartala 2025.
- Javni pozivi su prije objave usklađeni s Europskom komisijom (EK) i ponosna sam što smo to sve uspjeli ispregovarati, to je veliki zalog za budućnost. U konačnici, daleko smo odmaknuli od početne pozicije kada u tome nije bilo jadranske obale, a sada je u tome cijela Hrvatska, i javni i privatni sektor. Tako je tu i kontinentalni dio zemlje, na čemu je i glavni naglasak, posebice na razvoju lječilišnog i wellness turizma - istaknula je Brnjac.
Za javnu turističku infrastrukturu 930 milijuna kuna
- Za ta bespovratna sredstva mogu konkurirati projekti koji pridonose održivosti, kao i raznovrsnosti ponude u manje turistički razvijenim ili nerazvijenim područjima zemlje te smanjenju sezonalnosti i prekomjernog turizma u turistički razvijenim područjima - kazao je ravnatelj Uprave MINTS-a za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar.
Dodao je da se za to mogu prijaviti gradovi, županije, zdravstvene i druge javne ustanove te javna trgovačka društva.
Po pojedinom projektu u sve tri grupe dodjeljivat će se od minimalnih 7 milijuna kuna do maksimalnih 130 milijuna kuna, pri čemu je naglašeno da prednost imaju postojeći objekti i oni koji mogu dati dodanu vrijednost.
Za poduzetnike 1,25 milijardi kuna U sklopu poziva 1,25 milijardi kuna predviđeno je za poticanje poduzetnika u turizmu na zelenu i digitalnu tranziciju, a i tu su tri grupe - nešto malo više od milijardu kuna je za velike i male poduzetnike (hotele, kampove, turistička naselja, zabavne i tematske parkove), da podignu kvalitetu smještaja i turističke infrastrukture.
Od toga je, prema riječima načelnika sektora u MINTS-u za turističku ponudu i investicije u turizmu, Dane Pavičića, oko 500 milijuna kuna određeno za male, a oko 520 milijuna kuna za velike poduzetnike, s time da se po pojedinom projektu može dobiti najmanje 2 milijuna kuna, a najviše 50 milijuna kuna.
Oko 50 milijuna kuna namijenjeno je tranziciji privatnih iznajmljivača ka hotelima, pri čemu se iznajmljivači mogu javiti pojedinačno ili u skupini moraju imati registrirani obrt ili tvrtku.
Najmanje po projektu mogu dobiti 100 tisuća kuna, što je u skladu s iznosima potpora male vrijednosti, a najviše 1,5 milijuna kuna.
Treća grupa sredstava iznosi 180 milijuna kuna, a namijenjena je za projekte razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavu turizma i tu je obvezno partnerstvo prijavitelja, kazao je Pavičić, iznoseći da se po projektu najviše može dobiti 21 milijun kuna, a najmanje 2 milijuna kuna.
Na pitanje novinara pripremaju li se već projekti i kakvo je zanimanje u sektoru, rečeno je da su prikupili podatke o projektima u javnom sektoru ukupne vrijednosti od 8 milijardi kuna, od čega bi za sredstva iz NPOO-a bilo spremno projekata vrijednih oko 4,4 milijarde kuna.
Od privatnog sektora prikupili su podatke o projektima u vrijednosti 14 milijardi kuna, od čega su ocijenili da bi za NPOO bili prihvatljivi projekti vrijedni oko 11,5 milijardi kuna.
