Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine jer Milorad Dodik forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske, pišu Njemački mediji
'PUTIN ŽELI SRCE EUROPE'
Njemački mediji pišu: 'Bosna i Hercegovina je Putinov cilj'
'Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu' naslov je članka današnjeg izdanja njemačkog lista Die Welt u kojem je razmatrana mogućnost proširenja ruskih aktiviteta na Bosnu i Hercegovinu, piše Deutsche Welle.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
- Sjevernoatlantski savez planira ovog proljeća stacionirati 'borbenu grupu' pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj. Oko 1.000 borbeno osposobljenih vojnika bi trebali pokazati obrambenu spremnost Zapada. To je direktna poruka Moskvi - piše Berlinski dnevnik koji je nadodao da Nato-a ne interesira jaki jugoistočni bok isključivo zbog krize u Ukrajini.
Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike kako bi vratili dominaciju koju su izgubili nakon Hladnog rata.
POGLEDAJTE VIDEO: U izvanrednom obraćanju Putin zaprijetio
Pokretanje videa...
VIDEO
- Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske cilja na bivše jugoslavenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage - piše u listu.
Istaknuto je kako je ta namjera posebno uspješna u Srbiji, što se uočilo na naslovnici provladinog lista Informer, pogotovo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin (69) priznao neovisnost separatističkih područja na istoku Ukrajine i ondje poslao trupe. Također je neizbježno nadodati da srpski predsjednik Aleksandar Vučić (51) konstantno naglašava 'dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a'.
Dodikov najvažniji saveznik je Putin
List dalje piše da Rumunjska i Bugarska nisu glavni cilj Moskve, već moguća ulazna vrata u srce Europe, tj. zapadni Balkan.
- Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Tamo sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine, jer moćni političar bosanskih Srba, Milorad Dodik (62), forsira odcjepljenje njegove Republike Srpske. Njegova politika dijelom podsjeća na ideje 'velikog srpskog carstva', koje su u jugoslavenskim ratovima 1990-ih, koje je vodio Beograd, dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana - piše Die Welt koji naglašava da je Dodikov najvažniji saveznik Putin.
- Doduše on ima podršku i iz Srbije, isto kao i od strane mađarskog premijera Viktora Orbana (58) - piše u listu.
List ističe da su na drugoj strani Europska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Prema njemačkom listu, stručnjak za sigurnost Gressel vidi paralele između Beograda i Moskve. Rekao je kako ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina i dovode u pitanje neovisnost država nasljednica.
- Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u njegovom susjedstvu. U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom - rekao je Gressel i dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj (Putin).
Također, Gressel je opisao scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihovog dijela zemlje.
- Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem - istaknuto je u Die Weltu.
Isto tako je naglašeno da bi Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese.
- Moskva bi mogla pokušati preko Crnog mora i Bugarske doći do Srbije - upozorava Die Welt.
Napad na Dejtonski sporazum
Njemački dnevnik Tageszeitung (Taz) objavio je intervju s Adisom Ahmetovićem (28) (SPD), novim izvjestiteljem Bundestaga za zapadni Balkan.
- Bi li se nakon napada na Ukrajinu moralo posvetiti više pažnje i sukobima na Balkanu koje podržava Putin? Rusija na tom prostoru masivno podržava nacionalističke i antidemokratske snage. Srpski nacionalist Milorad Dodik je u ponedjeljak žestoko napao Annalenu Baerbock, i time njemačku politiku u cijelosti. Nije li to direktan napad na liberalne demokracije u Europi? - pitali su novinari Taz-a.
- Mi bismo morali svuda braniti naše demokratske vrijednosti, također i u regiji zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina na europskom tlu vodio rat, koji još nije razriješen - rekao je Adis Ahmetović.
Sve se sada reflektira na Balkan i pomalo se otkriva kriza u Europskoj uniji, jer s Mađarskom, sadašnjim državnim vodstvom u Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj, evidentno je da neke zemlje članice idu u smjeru autokracije ili se razvijaju u simpatizere ruske politike. Reakcije iz Bruxellesa na ovu situaciju su različite, ali pozitivno je što Velika Britanija trenutačno zauzima jasan stav o zapadnom Balkanu i protiv je političke destabilizacije i za demokraciju i ljudska prava.
Kako bi na ovu situaciju trebala reagirati Njemačka?
Kao Liberalna demokracija, Njemačka bi morala efikasnije igrati svoju ulogu na Zapadnom Balkanu, a isto se očekuju od nas i demokratskih snaga na Balkanu i u Bosni. Sankcije se moraju uvesti ne samo protiv Milorada Dodika, već protiv dijela političke elite, čitavog sustava, i u drugim dijelovima zemlje, koji ljude uzimaju za taoce. Želimo da naše investicije stignu do ljudi, želimo da se zemlja i dalje razvija u ustavnu državu i da ne bude dalje destabilizirana.
Na konstataciju novinara Taz-a da su hrvatski ekstremisti prošlog vikenda zaprijetili uspostavom hrvatske države ako njihov izborni zakon ne bude prihvaćen.
-To je pokušaj razbijanja zajedničke države i time napad na Dejtonski sporazum i napad na europske vrijednosti - rekao je Ahmetović.
Također, Ahmetović je istaknuo da je zastupnički klub SPD-a već odlučio produžiti mandat EUFOR-a, o čemu će se sa saveznicima odlučivati u studenome 2022. godine.
- Mišljenja sam da mi kao Njemačka moramo biti uključeni u EUFOR u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Njemačka mora biti spremna za ovo. U narednim mjesecima u Bundestagu će se voditi prva rasprava o zapadnom Balkanu. Pitanje Bosne i Hercegovine mora konačno dobiti veći prioritet - smatra Adis Ahmetović koji je zastupnik u njemačkom Bundestagu i inače porijeklom iz BiH.
POGLEDAJTE VIDEO: UŽIVO O RATU UKRAJINA RUSIJA
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
