Njemački general koji je huškao cara na rat: 'Što prije, to bolje, rat vam je ionako neizbježan'
Načelnik Glavnog stožera feldmaršal Helmuth von Moltke dvije godine prije početka Prvog svjetskog rata vršio je pritisak na njemačkog Kaisera(cara) da što prije krene u rat. Bio je uvjeren da će rat biti kratak...
Nećak glasovitog pruskog vojskovođe Moltkea koji je vodio Njemačku do pobjede s Francuskom 1871. vjerovao je da će i on kao i njegov slavni stric ostati u povijesti upamćen kao veliki i slavni general. Po njemu je Helmuth von Moltke mlađi, rođen 1848. godine, dobio i ime.
No, povijest načelnika Glavnog stožera njemačke kopnene vojske od 1906. do 1914. pamti kao velikog zagovaratelja rata koji je trajao 4 godine i odnio 10 milijuna života i kao generala koji je već nakon šest tjedana rata, nakon velikog poraza u Bitki na Marni smijenjen. Preminuo je na današnji dan 1916. godine, samo dvije godine nakon početka rata za kojeg tako zdušno zalagao.
- Načelnik Glavnog stožera feldmaršal Helmuth von Moltke još je 1912. u Kaiserovoj prisutnosti izjavio da je rat neizbježan, i to 'što prije to bolje'. Preporučio je da tisak potiče antiruske osjećaje kako bi rat bio popularan kad jednom počne. Moltke je bio vodeći zagovornik preventivnog rata, ranog napada na Rusiju ili Francusku prije negoli one, svaka ponaosob ili zajedno, napadnu Njemačku - piše Ian Kershaw u svom djelu Do pakla i natrag.
'Naš jedini izlaz je preventivni rat'
On navodi kako je u tjednima uoči rata Moltke ustrajno tvrdio da Njemačka mora postupati tako da stupi u - ionako neizbježni - rat u trenutku koji joj najviše odgovara. Rusija će dovršiti svoj program naoružanja za dvije ili tri godine, govorio je u svibnju 1914., a vojna moć njemačkih neprijatelja do tada će biti toliko velika da se Njemačka s njima više neće moći nositi.
Jedini izlaz, zaključio je Moltke, 'nalazi se u preventivnom ratu u kojem ćemo slomiti neprijatelja dok to još uvijek možemo, e da bismo na završetku borbi postigli određeni uspjeh'.
- No Kaiser, koji se u pravilu slagao s Moltkeom i njegovim analizama, bio je, koliko god nadmeno ratoboran, zapravo oklijevalo. Na vrhuncu krize obuzela ga je neodlučnost i u posljednjem trenutku pokušao je ustuknuti pred ratom. Kaiser nije više bio u poziciji da kontrolira sile koje su bile jače od njega. Njemački vojni planovi bili su rigidni i vjerni staroj strategiji kako prvo treba brzo poraziti Francusku i nakon toga se posvetiti ruskoj fronti. Kada je 30. srpnja Kaiser od Moltkea zatražio da otkaže napad na Francusku (u nadi da će tako osigurati britansku neutralnost) i čitavu vojsku preusmjeri protiv Rusije, njegov načelnik Glavnog stožera nejasno mu je objasnio da je to nemoguće i da bi u tom slučaju izvrsno obučena vojska preobrazila u 'kaotičnu gomilu'. Raspored postrojbi, rekao je Moltke, rezultat je dugogodišnjeg planiranja i ne može se mijenjati improviziranim i ishitrenim naredbama - objašnjava povjesničar Kershaw.
Smijenjen nakon poraza
Rat je počeo 28. srpnja 1914. godine, a nepuna dva mjeseca kasnije Moltke je smijenjen. Naslijedio ga je Erich von Falkenhayn. Nakon što je prestao biti načelnikom Glavnog stožera Moltke je još jedno vrijeme služio u Glavnom stožeru u Berlinu gdje se brinuo oko organizacije pričuvne vojske i teritorijalnih korpusa koji se nisu nalazili na bojištima.
No njegovo zdravstveno stanje, koje inače nije bilo dobro, prvih nekoliko mjeseci rata jako se pogoršalo. Doživio je moždani udar u Berlinu na pogrebu feldmaršala Colmara von der Goltza.
