Izostanak zainteresiranih za dužnost predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku tim više čudi uzme li se u obzir da je novi zakon dodatno ojačao neovisnost Povjerenstva, a njegov šef ima status dužnosnika
Nitko ne želi biti šef saborskog povjerenstva: 'Iznenađeni smo'
Ni jedna kandidatura nije stigla na javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, pa će se poziv ponoviti, potvrdili su Hini iz Hrvatskog sabora čiji je Odbor za financije i državni proračun sredinom siječnja raspisao poziv za tu dužnost.
- Neugodno smo time iznenađeni - rekao je potpredsjednik Odbora Boris Lalovac (SDP).
Izostanak zainteresiranih za tu dužnost tim više čudi uzme li se u obzir da je novi zakon s kraja prošle godine dodatno ojačao neovisnost Povjerenstva, a njegovu predsjedniku dao status dužnosnika.
Tim je zakonom Povjerenstvo definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo u kojemu više nema predstavnika Sabora.
Predsjednik Povjerenstva do sada je, naime, po funkciji bio predsjednik saborskog Odbora za financije, još uvijek je to HDZ-ova Grozdana Perić, po novome se dužnost predsjednika profesionalizira, a on bira javnim pozivom.
Zakon kaže da je predsjednik Povjerenstva dužnosnik u smislu da mora predati imovinsku karticu. Ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva, ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu.
Povjerenstvo ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina, imenuje ih Sabor na prijedlog Odbora. Ostalih šest članova predlažu Državni ured za reviziju, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka, te ekonomski i pravni fakulteti.
Ti članovi za svoj rad primaju mjesečnu naknadu u visini umnoška osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika i koeficijenta 0, 50.
Među ulogama Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije, upozori, traži očitovanje ili određena postupanja kako bi se te diskrepancije iznivelirale.