Negativan utjecaj na neto dobit 2020. godine ima efekt korištenja odgođene porezne imovine, koji za prvi kvartal iznosi gotovo četiri milijuna kuna, navodi se u obrazloženju izvješća
Neto dobit HPB-a u prvom tromjesečju 35,2 milijuna kuna
Hrvatska poštanska banka (HPB) je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 35,2 milijuna kuna, što je 47 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su iz financijskog izvješća te banke objavljenog u četvrtak.
Negativan utjecaj na neto dobit 2020. godine ima efekt korištenja odgođene porezne imovine, koji za prvi kvartal iznosi gotovo četiri milijuna kuna, navodi se u obrazloženju izvješća.
Iz HPB-a ističu kako su u prvom kvartalu 2020. operativni prihodi i dalje na rekordnim razinama, a na godišnjoj razini su porasli 2,7 posto, na 193,1 milijun kuna.
Operativni troškovi su pak rasli brže, za 8,5 posto, na 124,2 milijuna kuna.
Operativna dobit je smanjena za 7,2 posto te iznosi 68,9 milijuna kuna, a što je posljedica bržeg rasta operativnih troškova u odnosu na rast operativnih prihoda.
Dobit prije oporezivanja iznosi 39 milijuna kuna te je za 53 posto niža nego u istom razdoblju prethodne godine, a iz HPB-a kažu da su na to najveći utjecaj imali troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke, koji su porasli na 29,6 milijuna kuna.
Po podacima iz izvješća, kamatni prihodi HPB-a u prvom su kvartalu iznosili 150,3 milijuna kuna, a kamatni rashodi 13,9 milijuna kuna.
Neto kamatni prihod, koji je iznosio 136,4 milijuna kuna, je za 10,1 posto viši u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najveći doprinos njegovom rastu proizlazi iz većeg prosječnog volumena bruto kredita u svim segmentima.
"Prirastom volumena neutraliziran je efekt kontinuiranog smanjenja aktivnih kamatnih stopa, a Banka istovremeno upravlja i s kamatnim rashodima koji su smanjeni", kažu iz HPB-a.
Neto prihod od provizija i naknada, koji je iznosio 42 milijuna kuna, smanjen je za 1,4 posto. Iz HPB-a objašnjavaju kako je razlog tomu ponajprije usklađenje s propisima EU-a, odnosno sa SEPA shemom izravnog terećenja, te jednokratnih efekata na garancijama koji su ostvareni tijekom prvog kvartala 2019. godine.
Imovina banke na dan 31. ožujka 2020. godine iznosila je 25,3 milijarde kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na kraj prošle godine, uz nastavak rasta bruto kreditnog portfelja.
Bruto krediti porasli su za 1,9 posto, ili za 282 milijuna kuna, na 15,1 milijardu kuna.
Depoziti su, pak, povećani za 1,1 milijardu kuna, na 21,2 milijarde kuna.
Depoziti stanovništva i gospodarstva su kontinuirano u porastu, za 5,5 posto, kažu iz HPB-a te dodaju da to ukazuje na povjerenje klijenata i stabilnu depozitnu bazu.
Pritom, prikupljeni izvori u segmentu stanovništva porasli su za jedan posto, a u segmentu gospodarskih subjekata za 10,5 posto.
Po podacima iz konsolidiranog izvješća, HPB Grupa, koju uz matičnu banku, čine i društva HPB Invest te HPB-nekretnine, ostvarila je neto dobit od 35,9 milijuna kuna.
Pritom se rezultat grupe najvećim dijelom odnosi na rezultat samog HPB-a, dok je HPB Invest ostvario neto dobit u iznosu 405,3 tisuće kuna, a HPB-nekretnine 284,9 tisuće kuna.
Inače, HPB je početkom travnja prošle godine pripojila Jadransku banku, a početkom lanjskog prosinca i HPB-Stambenu štedionicu.