Volontirajući tjedan dana u sklopu Civilne zaštite, Tomašević se uvjerio se kako sustav nije organiziran. Smatra da se u slučaju obnove Banije nakon rata radi o sustavnom kriminalu i tražit će političku odgovornost
VIDEO: TOMISLAV TOMAŠEVIĆ
'Netko mora odgovarati za obnovu nakon rata. Tražit ćemo Istražno povjerenstvo u Saboru'
Već u ponedjeljak, kad je bio onaj slabiji potres, mi smo obišli pogođeno područje i upozorili da je potreban veći broj statičara na terenu, kako bi se što brže obavili pregledi tih objekata i da ih država mora platiti. Upozorili smo da je riječ o sigurnosti građana koja je ugrožena u slučaju novog udara, istaknuo je u srijedu predsjednik platforme Možemo i Zeleno-lijevog bloka, Tomislav Tomašević, dodavši kako se samo par sati nakon njihovog upozorenja taj snažniji potres, nažalost, i dogodio.
POGLEDAJTE VIDEO
- Mi smo od tad svaki dan na terenu u Glini, Petrinji, Sisku i okolnim selima, volontirali smo i direktno pomagali tamo gdje smo mogli. Cijelo ovo vrijeme nismo upućivali nikakve kritike na rad države ili službi, no došlo je vrijeme, sad kad se situacija stabilizirala, da podvučemo crtu. Kada premijer kaže da je lako kritizirati iz fotelje, mi sigurno nismo bili u fotelji, bili smo na terenu - rekao je.
Neorganiziranost sustava
Volontirajući tjedan dana u sklopu Civilne zaštite, naglasio je, iz prve ruke je svjedočio problemima i neorganiziranosti sustava.
- Prirodne katastrofe su, nažalost, postale naša realnost i moramo biti pripremljeniji u budućnosti za njih. Zadovoljni smo reakcijom društva, ali nismo s reakcijom države, a posebno sustavom Civilne zaštite, koji bi trebao koordinirati rad svih ostalih službi i nedržavnih aktera na terenu u ovakvim situacijama. To nije bilo dobro odrađeno i to govorimo iz vlastitog iskustva - rekao je pitajući se kako već u trenutku katastrofe ne postoji logistika koja će se baviti sortiranjem i distribucijom prikupljene pomoći.
Kroz idućih nekoliko dana, dodao je, predstaviti će prijedloge kako da se sustav Civilne zaštite unaprijedi.
- Mi ne možemo više imati situaciju da nemamo već gotove protokole za ovakve prirodne katastrofe i da ih radimo nakon ili improviziramo. To nema smisla. Moramo iz ovog naučiti lekcije i država mora biti bolje organizirana u ovakvim situacijama - istaknuo je.
Govoreći o obnovi nakon Domovinskog rata, naglasio je kako je svima jasno da su kuće obnavljane tada posebno pogođene u ovom potresu i da su oštećene jer se nije radilo po pravilima struke i nisu dovoljno armirane.
- Ne radi se o nekoliko izoliranih objekata nego o jako puno njih, što znači da se radi o sustavnom kriminalu za vrijeme obnove nakon rata, nakon 1995. HDZ-ovci se sada prepiru, imamo sadašnjeg ministra graditeljstva, koji tvrdi da je bilo nepravilnosti u obnovi, a s druge strane imamo i postojećeg župana, koji je bio odgovoran za tu obnovu, a koji tvrdi da nepravilnosti nije bilo. Premijer kaže da će istražiti što se dogodilo, a to znači da će jedni HDZ-ovci istraživati druge HDZ-ovce, ovi koji su sad na vlasti one koji su tad bili i nekako ne vjerujemo baš u takve ishode - istaknuo je Tomašević dodavši kako je DORH već pokrenuo izvide u slučaju obnove nakon rata, ali i da pravni stručnjaci, s druge strane, polemiziraju da li je zastupila zastara i da li se uopće može utvrditi kaznena odgovornost.
- Očito je netko stavio lovu u džep, a ugrozio sigurnost građana te je oštećen Državni proračun - rekao je.
Pokrenut će osnivanje Istražnog povjerenstva u Saboru
Zbog svega toga će pozvati oporbu da se u Saboru ujedini i da im se pridruži u utvrđivanju političke odgovornosti. Tražit će osnivanje Istražnog povjerenstva.
- Da se, s jedne strane, utvrdi politička odgovornost, a s druge da se vidi što ne valja u sustavu i kako to promijeniti da se ista stvar prilikom ove obnove ne bi dogodila. Prema Zakonu se u Istražno povjerenstvo svatko mora odazvati pod prijetnjom kazne, a sve institucije moraju dostaviti svu traženu dokumentaciju - rekao je dodavši kako sada javnost ne može dobiti tražene podatke o obnovi nakon rata od državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje jer je to sad predmet istrage DORH-a.
- Budući da je kaznena odgovornost upitna, bojimo se da će ta istraga biti dimna zavjesa i zato inzistiramo na istrazi u Saboru da dobijemo i mi sve dokumente, ali i javnost. Jer je to ključno da se rasvijetli, ne samo zbog nečije političke ili kaznene odgovornosti, nego i da se ista stvar ne bi ponovila sada kada kreće obnova u Zagrebu, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji - poručio je.
Kuće se srušile kao kule od karata
Netko, naglašava, mora odgovarati za to što su se kuće u Sisačko-moslavačkoj županiji srušile kao kule od karata.
- Riječ je o životima ljudi, netko mora odgovarati za to i nikada se više to ne smije ponoviti - istaknuo je.
Osvrnuo se i na obnovu Zagreba i dvije okolne županije koje je pogodio potres još u ožujku, istaknuvši kako se ona ne miče s mjesta te da nije ni krenula. Fond za obnovu još uvijek nije raspisao niti jedan javni natječaj, rekao je.
- Ta provedba ide jako sporo. I to je sada pitanje sigurnosti građana jer što će više kasniti ta obnova, to će sve zgrade biti nesigurnije za eventualne nove udare, za koje se nadam da se neće dogoditi. Svaki dan je ovdje bitan i stvar se mora ubrzati - dodao je.
Isto tako i u slučaju Civilne zaštite, naglasio je, svaki sat je bitan.
- Ne možemo imati situaciju da tek nakon tjedan dana sustav počne funkcionirati. Mi smo od Truta tražili odmah da se uspostavi centralna koordinacija i informiranje, da građani imaju neki centralni broj i da oni koji žele pomoći mogu nazvati i informirati se. Trebalo je nekoliko dana da se to uspostavi, a na kraju su dali pet različitih brojeva i onda se žale iz GSS-a da dobivaju informacije preko sedam kanala - kaže Tomašević naglašavajući da mora postojati jasan lanac odgovornosti i zapovijedanja u ovakvim situacijama.
- Zato se ljudi i samoorganiziraju jer ne vjeruju u sustav ni u državu, a to je jako opasno kad su u pitanju prirodne katastrofe. Ako država nije u stanju adekvatno reagirati, u pitanju su ljudski životi - poručuje.
Da je postojala politika povećanja javnih stanova u svrhu stambenog zbrinjavanja, sada bi imali određene resurse za ljude kojima se obnavljaju domovi, istaknula je Sandra Benčić.
- Ovako, sa izrazito malim brojem stambenih jedinica s kojima Grad Zagreb raspolaže, mi to nismo u mogućnosti. To pokazuje da se, niti na razini države niti Grada, našom imovinom i institucijama ne upravlja adekvatno. I posljedica toga je da mi plaćamo nešto više poreza, koje onda oni stavljaju u svoje džepove. Ali sada su posljedice zaista naši životi - naglasila je istaknuvši kao problem što Vlada i zagrebački gradonačelnik ne rade ono što bi trebalo raditi.
Zagreb raspisuje natječaj za osvjetljenje mosta
- Nisu poduzeli one hitne mjere i sanacije koje je trebalo odraditi već u travnju, svibnju i lipnju. Sada je zima i mnogo stvari se ni ne može raditi, a ljudi još uvijek nemaju adekvatne uvjete za život i strahuju od svakog novog potresa, koji predstavljaju opasnost da se sruši ono što je već načeto - istaknula je govoreći o stanju u Zagrebu nakon potresa prije 10 mjeseci.
Rada Borić je podsjetila da je na sam dan potresa gradonačelnik Milan Bandić raspisao natječaj za osvjetljenje mosta Mladosti težak 21,9 milijuna kuna.
- Da li je nužno u ovom trenutku baviti se dekorativnom rasvjetom mosta? Taj natječaj bi trebalo poništiti i sredstva preusmjeriti za sanaciju u Zagrebu, a bilo bi jako lijepo i da Grad Zagreb, koji jedini nije dao niti kunu za potres na Baniju, da dio tog novca da i za te stradale gradove - istaknula je.
Bojan Glavašević je podsjetio na još jednu stvar, a to je da je Bandić dao i 800 milijuna kuna za žičaru.
- A za Baniju ništa. I mislim da to nije ok i da to nikome ne bi trebalo biti ok - rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
