Nesvrstani: Osnovali ga lideri, a zasluge si pripisala Jovanka

Točno prije 60 godina na Brijunima se održao povijesni sastanak šefova Jugoslavije, Egipta i Indije.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, indijski premijer Jawaharlah Nehru i jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito dogovorili su temelje pokreta Nesvrstanih.

Naime, postojalo je mnogo zemalja koje nisu htjele pripadati ni jednom od tada postojećih blokova.

Pokret nesvrstanih trebao je pružiti svojevrsnu alternativu toj podjeli između istočnog i zapadnog bloka. 

Čelnici ove tri zemlje tako su donijeli zajedničku proklamaciju o suradnji u borbi za razoružanje i protiv uporabe atomske energije u ratne svrhe.  Potpisali su na današnji dan tzv. Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo: 'Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.'

Tito je Nehrua i Nasera ugostio na otočiću Vangi,svom malom privatnom raju. To je inače bio najekskluzivniji dio brijunskog kompleksa kamo su imali pristup samo odabrani. Tito je na Vangi imao nasade vinove loze ali i voćnjak s mandarinama, čije je plodove sam brao i davao gostima.

To je bila Jovankina ideja?

Jovanka Broz je u feljtonu koji je svojedobno objavio srpski list Blic kazala da je ona zaslužna za Nesvrstane.

- Nesvrstani su bili moja ideja, nastala u Indoneziji. Bila su dva bloka, Tito i Nehru su se stalno žalili pa sam im rekla: “Zašto samo kukate? Što sami nešto ne napravite? Tampon između dvije zone.” I Nehru je rekao da sam u pravu - kazala je.

Isticanje na pozornici svjetske politike

Povjesničar Tvrtko Jakovina je 2012. godine gostujući na tribini “(Ne)svrstani u Hladnom ratu?”, u sklopu 8. kulturno-obrazovnog festivala Culture Shock u Križevcima kazao kako su zemlje članice Pokreta bile u mnogočemu različite i nejedinstvene, posebno što se tiče društveno-političkog uređenja, gospodarske razvijenosti ali i odnosa prema dva suprotstavljena hladnoratovska bloka, no da ih je povezivala ideja miroljubive suradnje i borba protiv kolonijalizma i potlačenosti od strane velikih sila. 

- U najintenzivnijem razdoblju postojanja Pokreta nesvrstanih, od 1961. do 1991., diplomacija bivše Jugoslavije imala je značajnu ulogu, zahvaljujući kojoj se diplomate tadašnje države često pitalo za mišljenje o ključnim događanjima u razdoblju Hladnog rata. No, zemlje nastale njenim raspadom nisu iskoristile dobre veze s Pokretom što bi im koristilo na vanjskopolitičkom i gospodarskom planu - istaknuo je Jakovina. 

Zauzimanje ”treće strane” u Hladnom ratu mnogim je zemljama članicama Pokreta, a na vrhuncu moći Pokreta bilo ih je 120, smatra Jakovina omogućilo isticanje na pozornici svjetske politike, ali i izgradnju prepoznatljivog imidža. 

- Nesvrstani su u Hladnom ratu često osuđivali postupke SAD-a i SSSR-a kao lokomotiva dvaju blokova. Među takvim zemljama bila je i bivša Jugoslavija, koja je imala jednu od ključnih pozicija u ovoj grupaciji, pa je stoga, osim političkih, sklapala i unosne gospodarske poslove - objasnio je Jakovina.