'Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje oko četiri godine života'

Velike klimatske promjene izazvale su pad broja pčela širom svijeta, upozorili su još prošle godine znanstvenici. Istraživanje pokazuje kako se vjerojatnost da se pronađu pčele na bilo kojemu mjestu u Europi i Sjevernoj Americi smanjila za trećinu od 1970-ih.
Rastuće temperature sve će više izazivati pad njihova broja, koji je veći nego što se prije mislilo, kažu znanstvenici. Znanstvenik Albert Einstein svojedobno je izjavio: "Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života". Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane, pa ni ljudi.
Pčele su ključne za oprašivanje mnogih vrsta voća, povrća i drugih biljaka u divljini. Bez njih podbacili bi neki usjevi, smanjila bi se raspoloživa hrana za ljude i mnoge druge vrste. Pad broja pčela već je mnogo veći nego što se prije mislilo, izjavio je voditelj istraživanja Peter Soroye sa Sveučilišta Ottawa u Kanadi.
- To smo povezali s klimatskim promjenama, a posebno s ekstremnim temperaturama i klimatskim kaosom koji klimatske promjene proizvode - rekao je. Znate li kako se pčele štite od ljetnih vrućina? 

O tome smo porazgovarali s prof. dr. sc. Ivanom Tlak Gajger iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 
- Većina divljih pčela živi i radi tijekom nekoliko mjeseci u toplijem dijelu godine. Najznačajnija uloga pčela u prirodi je oprašivanje biljaka, odnosno proizvodnja hrane te održavanje biološke raznolikosti. Ipak, većini ljudi prva pomisao na spomen pčela je med. Med kao najpoznatiji pčelinji proizvod dar je uzgajanih zajednica medonosne pčele - kaže prof. Tlak Gajger i dodaje da aktivnost kukaca ovisi primarno o godišnjem dobu i lokalnim vremenskim prilikama. 
- Za njihov razvoj, rast i ponašanje jedan od najvažnijih čimbenika je temperatura zraka. Naime, kukci su poikilotermne životinje, ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu te im ona ovisi o temperaturi okoliša. Tako u ljetnim mjesecima i pčele moraju podnositi visoke vanjske temperature. No predstavljaju li pčelama visoke ljetne temperature nepovoljne životne uvjete? Ne nužno i ne uvijek - priča. 

Većini odraslih kukaca, pa tako i pčelama, napominje prof. Tlak Gajger, ekstremno visoke vanjske temperature mogu prouzročiti ugibanje. Pčele koriste mnoge zanimljive načine kako bi se rashladile tijekom vrućih dana, poput traženja skloništa u sjenovitim dijelovima njihova staništa, unošenjem vode u gnijezda, pa čak i smanjivanjem ili prekidanjem letačke aktivnosti.
-  Pojedinačnim pčelama za zaštitu od svih nepovoljnih vanjskih uvjeta, pa tako i vrućina, primarno služi nepropusna koža – egzoskelet, koji sprečava dehidraciju unutarnjih organa i tkiva - objašnjava profesorica.  

- Ako govorimo o uzgajanim medonosnim pčelama, koje žive u košnicama, valja napomenuti da se uobičajena 'sobna temperatura' u zajednicama s leglom kreće oko 35°C. Izuzetno su važni i drugi ambijentalni pokazatelji, poput mogućnosti pčela za izmjenom zraka 'lepetanjem' krilima na letu, kao i drugi tehnološki uvjeti prozračivanja košnice - napominje. 
Ako prirodan način prozračivanja zakaže i pčele ga ne mogu u potpunosti uspješno primijeniti, tad je bitno da imaju dovoljnu količinu vode koju će koristiti za rashlađivanje unutar košnice. Unošenjem sitnih kapljica vode u stanice saća i ciljanim ritmičnim pomicanjem krila potiču njeno isparavanje i posljedično snižavanje temperature. 

Kad se temperatura podigne iznad uobičajene gornje granice u jakim zajednicama s puno legla, odrasle pčele često posežu za izravnim hlađenjem tako da dio njih, obično u poslijepodnevnim satima, izlazi te se u obliku takozvane brade povezuju nožicama na prednjem vanjskom dijelu košnice. Tako osiguravaju više mjesta ostalim kućnim pčelama koje hlade pčelinje leglo kao najosjetljiviji razvojni stadij, a istodobno se rashlađuje unutrašnjost košnice. 
Pčelari u svrhu poboljšanja životnih uvjeta pčelinjim zajednicama često na sjenovitim dijelovima pravilno smještenih i uređenih pčelinjaka postavljaju pojilice te u njima nude čistu svježu vodu.
Osim toga, povremeno je moguće tijekom rada sa zajednicom dim iz dimilice, kao umirujuće sredstvo, zamijeniti prskanjem vode po pčelama.