Neovisna istraga nije utvrdila propuste u pravilima ICTY-ja

Neovisna stručna istraga provedena nakon samoubojstva generala Slobodana Praljka, osuđenog za zločine u BiH, utvrdila je da nije bilo nikakvih propusta ili manjkavosti u pravnom okviru Haaškog suda u pogledu tretmana zatvorenika i da prema tome nije potrebna nikakva izmjena pravila o njegovu radu, priopćio je u nedjelju Haaški sud.

Istragu je vodio sudac Hassan B. Jallow, predsjednik Vrhovnog suda Gambije i bivši tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i Mehanizma za međunarodne kaznene sudove. Trajala je od 1. do 29. prosinca i nadopuna je tekućoj nizozemskoj istrazi koja će utvrditi je li u tom slučaju bilo počinjeno neko kazneno djelo.

Istraga je bila fokusirana na primjerenost pravnog i političkog okvira ICTY-ja i poštivanje propisanih procedura.

"Moja revizija nije utvrdila nikakve propuste ili manjkavosti u pravnom okviru ICTY-ja kada je riječ o tretmanu zatvorenika u UN-ovu zatvoru i na Sudu i prema tome ne predlažem nikakve promjene pravila i propisa ICTY-ja", navodi sudac Jallow, u priopćenju.

"Nadalje, revizija je pokazala da su djelatnici UN-ovog zatvora, sigurnosni djelatnici i drugo osoblje ICTY-ja poštivali pravni okvir kada je riječ o Praljkovu tretmanu", dodaje se.

"Kako se navodi u mojim zaključcima, bez posebnih informacija (kojih nije bilo) i ostajući u okviru pravila Nelsona Mandele (minimalna pravila o tretmanu zatvorenika), ne postoje mjere koje bi zajamčile otkriće otrova u bilo kojoj fazi", ističe Jallow. "Ipak, revizija je ukazala na neke mjere koje bi mogle biti poduzete kako bi se povećala vjerojatnost otkrića u budućim slučajevima."

S tim u vezi, sudac Jallow navodi preporuke koje se odnose na procedure pretraživanja, uključujući posjetitelja i ćelija zatvorenika, kao i tečaje obuke za sigurnosne djelatnike. Uz to, preporučio je da se uvede 30-minutna odgoda televizijskog prijenosa izricanja presuda.

U pogledu otrova koji je Praljak upotrijebio, Jallow navodi da je bila riječ o kalijevu cijanidu te da nije moguće točno utvrditi kada ga je i kako nabavio.

"Supstanca koju je Praljak uzeo je analizirana i utvrđeno je da je riječ o kalijevu cijanidu. Kalijev cijanid nije moguće legalno nabaviti u zatvoru niti ga ilegalno proizvesti od supstanci dostupnih u zatvoru. Kalijev cijanid može biti poslan kao prah ili rastopljen u vodi. Količina potrebna za smrtonosnu dozu iznosi 200 do 300 mg (što odgovara jednoj tableti)."

"Nije moguće definitivno reći kako je i kada Praljak nabavio otrov. Tekuća istraga nizozemskih vlasti mogla bi to razjasniti. Važno je odmah napomenuti da djelatnici UN-ovog zatvora ili ICTY-ja općenito nisu imali nikakve informacije da Praljak posjeduje otrov. Da su imali, mogle su biti poduzete daljnje kontrolne mjere (pretrage ćelija i Praljka). Međutim, čak i da su takve informacije bile dostupne, priroda i količina otrova bile su takve da je lako mogao ostati neotkriven čak i najstrožim pretraživanjem ljudi, ćelija i drugih područja. Njegova mala veličina, ograničenja u pravilima o strogom pretraživanju i priroda opreme za pretraživanje u UN-ovom zatvoru i na Sudu pridonijeli su tome da je bilo teško otkriti otrov", objašnjava Jallow.

Sucu Jallowu u istrazi  su pomagali neovisni stručnjaci s velikim domaćim i međunarodnim iskustvom kada je riječ o mjerama sigurnosti u zatvorima.

Analizirali su relevantne međunarodne i ICTY-jeve propise o pritvoru i internim sigurnosnim procedurama. Intervjuirali su 23 djelatnika ICTY-ja i Mehanizma, uključujući UN-ovog zatvora i sigurnosne djelatnike, kako bi utvrdili okolnosti događaja 29. studenoga.

Analizirali su i video snimku iz zatvora i sa Suda te dokumentaciju o Praljku i vezanim događajima. Posjetili su također UN-ov zatvor i Sud, uključujući sudnicu broj 1 i zatvorske ćelije. Sudac Jallow bio je upoznat s napretkom nizozemske kaznene istrage i sastao se s predstavnicima hrvatskog veleposlanstva u Den Haagu, navodi se u priopćenju Haaškog suda.

General Slobodan Praljak, bivši načelnik glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane, počinio je 29. studenoga samoubojstvo prilikom izricanja pravomoćne presude u sudnici Haaškog suda. Žalbeno vijeće potvrdilo mu je kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina u BiH.