Nekim građanima će se povećati standard. Drugima će se, pak, iduće godine dodatno srozati

Godina 2023. donijela nam je velike promjene. Uveli smo euro, ušli u Schengen, a s prvim danom 2024. godine kuna definitivno odlazi u povijest jer tad prestaje dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Fina i Hrvatska pošta više neće pružati uslugu zamjene valute, pa će se kune moći zamijeniti samo u HNB-u i to bez naknade.

- Potrošači se nisu još navikli na euro, tako kažu i dosadašnji rezultati ankete koju provodimo. Potrebno im je još vremena, zbog čega smo Ministarstvu financija uputili dopis kojim tražimo dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini - rekla je nedavno za 24sata predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević. Anketa je dostupna na stranici udruge, kojoj se, dodaje Knežević, potrošači stalno javljaju s upitom hoće li se dvojno iskazivanje cijena nastaviti, jer se još nisu navikli.

- Sve preračunavaju u kune, i boje se kako će to raditi kad cijene budu samo u eurima. Javljaju nam se, međutim, i mali, kvartovski trgovci kojima najviše dolazi starija populacija. Bila sam nedavno i sa studentima jednoga fakulteta, pitala sam ih što oni, mladi misle, i odgovor je bio isti. I dalje preračunavaju, a dvojno iskazane cijene im pomažu - napominje Knežević.

Kako kaže, još bi se potrošači nekako i navikli samo na eure, da nema stalne promjene cijena. Preporuka EK ne brani zemlji članici da nastavi dvojno iskazivanje cijena.

Građani bi u 2024. godini trebali imati i nešto veće plaće s obzirom da na snagu stupaju nove izmjene porezne reforme tj. ukida se prirez čiju su visinu dosada određivali gradovi i općine. Koliko će plaće raste, puno ovisi o tome gdje živite i je li vam bruto plaća viša ili niža od 1300 eura. Vlada je prepustila jedinicama lokalne samouprave da donesu odluku o visini poreznih stopa jer prireza više nema.

Umjesto poreznih stopa od 20 posto i 30 posto, gradovi i općine donose odluku hoće li uvesti nižu stopu od 15 do 23,60 posto ili višu od 25 do 35,40 posto. Oni u kojima je HDZ na vlasti prvo nisu dizali porezne stope, da bi kasnije neki od njih ipak podigli kad su vidjeli da ne mogu pokrpati proračun.

Vlada je ostavila mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i rast plaća svojim građanima.

Zagrebačka je vlast stoga povećala visinu paušalnog poreza po krevetu i smještajnoj jedinici u kampu. Visina paušalnog poreza određuje se u iznosu od 199,08 eura po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kampodmorištu i po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj za naselja na području Grada Zagreba.

Od 1. siječnja raste minimalac i to za 20 posto. Bruto će iznositi 840 eura, dok u netu to iznosi 677 eura.

Poslodavcima se daje mogućnost i da povećaju nagrade zaposlenicima jer se maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima s 2.455,49 eura povećava na 3.020 eura.

Rastu nagrade radnicima

Pravilnikom o porezu na dohodak, čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, a većina ih stupa na snagu početkom iduće godine, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.

Tako će maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iduće godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.

Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do maksimalnih 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura.

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura.

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak prilikom njegova upućivanja u javno savjetovanje, ministar financija Marko Primorac je 7. studenoga na konferenciji za medije istaknuo da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porasti za 564,5 eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura.

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 40 eurocenti.

Porast će dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje će od iduće godine biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Promjene u mirovinama

Promjene dolaze i u mirovinskom sustavu. Trenutna dob za umirovljenje žena je 63 godine i tri mjeseca, ali žene mogu ostati u radnom odnosu i do 65 godina. S novom godinom se ta dob mijenja i bit će 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. Odnosno, u prijevremenu mirovinu će ženske osobe moći otići s 58 godina i šest mjeseci, točnije s 33 godine i šest mjeseci staža.

Na snagu stupaju i blaži kriteriji za stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Tzv. nacionalna naknada za starije od siječnja se povećava za 30 eura, pa će iznositi 150 eura. Osoba koja je prima ne mora više živjeti u Hrvatskoj najmanje 20 godina, već upola manje, a drugi novi uvjet je povećanje dohodovnog cenzusa kućanstva u kojemu živi starija osoba. Dohodovni cenzus od 2024. godine povećava se na 300 eura po članu.

Zakon o doprinosima donosi umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće. Povećava se neoporezivi iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 1327,24 eura na maksimalnih 1400 eura.

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura. Od 1. siječnja neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.

U zdravstvu će se svima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje naplaćivati skuplje participacije. Riječ je o oko 600 tisuća ljudi koje bi poskupljenje trebalo natjerati da ipak plaćaju dopunsko. Svaki dan proveden u bolnici poskupljuje s 13,29 na 17,70 eura, a cijena specijalističkog pregleda, dnevne bolnice i kirurških zahvata u njoj raste s 3,31 na 4,41 euro. Participacija za specijalističku dijagnostiku izvan primarne zaštite, kao i za ortopedska pomagala i medicinske proizvode više neće koštati 6,62 nego 8,83 eura. Poskupljuje i maksimalna participacija za dentalna pomagala osobama od 18 do 65 godina - sa 132,74 na 176,97 eura. Stariji od 65 će tu participaciju sad plaćati najviše 88,46, umjesto dosadašnjih 66,35 eura. Ista cijena kao dosad, 1,32 eura, ostaje samo za liječnike u primarnoj zaštiti i za izdavanje lijeka na recept.

Veća participacija

Najviši trošak participacije koji je pacijent bez dopunskog dosad mogao platiti je 265,44 eura, što od prvoga dana nove godine raste na čak 580,88 eura. HZZO zasad nema namjeru dizati cijenu dopunskog no zato su privatne osiguravateljske kuće najavile poskupljenje polica dodatnog zdravstvenog osiguranja za oko 30 posto. Besplatno dopunsko osiguranje, koje osiguranicima pokriva država, od 1. siječnja imat će oni čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu obitelji, mjesečno ne prelazi 379,49 eura, odnosno samci s najviše 475,12 eura.

S Novom godinom na snagu stupa i Zakon o osobnoj asistenciji, prema kojem osobni asistenti postaju trošak države, odnosno redovna socijalna usluga. Dosad su asistente angažirale udruge, a plaćalo ih se oko 650 eura mjesečno novcem iz EU fondova. Novi je zakon naišao na brojne kritike jer će najteži invalidi asistenta moći dobiti na samo 11,42 sata dnevno, što u pitanje dovodi čitav smisao asistencije - samostalni život osobe s invaliditetom. Jednako tako, tko god ima roditelja ili partnera sa statusom njegovatelja, asistenta neće dobiti. To znači da se roditelj njegovatelj nikad neće moći odmoriti od 24-satnog posla.

Učenicima i studentima se na 20 posto povećava neoporezivi dio zarade, dok će stipendije biti neoporezive u iznosu od 539,90 eura mjesečno. Na naknade sportašima porez se neće plaćati do iznosa od 560 eura.

Od 1. siječnja uvodi se i novi sustav oporezivanja napojnica. U državne škare ulaze tek kad prijeđu godišnji iznos od 3360 eura, a očekuje se da će veći broj objekata uvesti kartično plaćanje.

U 2024. će građani osjetiti veću razliku zbog neradnih nedjelja, jer je ove godine sustav 16 radnih nedjelja uveden tek 1. srpnja pa je bilo više radnih nedjelja.

Svi novi mobiteli, tableti, digitalni fotoaparati, odnosno sve što se puni kabelom do kraja 2024. moraju biti opremljeni USB-C priključkom za punjenje.