'Ne bi baš rekli da su dugoročne prognoze za ljeto skroz fulane!'

Nakon kraćeg vala velikih vrućina kojih nije bilo previše u srpnju, zanimalo nas je zašto su gotovo sve sezonske prognoze najavljivale sunčano i toplo ljeto, a ono je sve samo ne takvo. Glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula kaže da bi se dalo raspravljati jesu li dugoročne prognoze 'fulane', a i RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar malo nas je spustila na zemlju.

- Bavim se dugoročnim prognozama još od 1995. godine i prilično dobro znam što se od njih može očekivati. Premda je posljednjih desetljeća i godina zabilježen veliki napredak - dugoročne prognoze i dalje su veliki "izazov" - kazao je Vakula.

'ALTERNATIVNA' PROGNOZA Za ćakulu smo priupitali Vakulu: Petak je ponovnog ljeta početak

Prognoze, kako kaže Mazzocco Drvar, možda nisu najavljivale kišni srpanj, ali bilo bi nepošteno tvrditi da je prognoza kriva. Ljudi su, kako kaže, nestrpljivi, ali i to je sasvim normalno.

- Ljeto još nije gotovo pa bi bilo nepošteno tvrditi da je prognoza kriva. Možemo govoriti o nekim elementima prognoze koji su se dosad pokazali pogrešnima, a takvih nije baš puno. Recimo, mnogi su bili razočarani lipnjem kojega su po subjektivnim dojmovima proglasili hladnim i kišnim. Međutim, podaci ih opovrgavaju. Naime, prema klimatskim analizama DHMZ-a, lipanj je bio normalan, odnosno prosječan. U cijeloj zemlji ugrijalo je taman toliko koliko je i uobičajeno kroz dulje nizove godina, a i oborina je bilo onoliko na koliko bi se kladio jedan konzervativni statističar - kazala nam je Dunja. 

- Da su dugoročne prognoze izazov potvrđuje i stav i stručnjaka koji znaju puno više od mene i koji rade na modelima za dugoročne prognoze, primjerice u ECMWF-u - Europskom centru u Readingu u Velikoj Britaniji. Taj je centar jedan od svjetskih autoriteta na području vremenskih prognoza, posebice srednjoročnih i dugoročnih. Oni čak nisu zadovoljni sa sezonskim prognozama za Europu i općenito - za srednje geografske širine jer su ocjene znatno lošije nego za tropsko područje. Verifikacija različitih vrsta prognoza, kojom se također bavim skoro cijeli radni vijek, pokazuje da su dugoročne prognoze za RH razmjerno dobre ako se analiziraju samo prognoze toplije/hladnije sezone od prosjeka, pa i mjeseca, ali već same vrijednosti srednje sezonske i mjesečne temperature zraka su manje kvalitetne. S prognozama ukupne mjesečne, pa i sezonske količine oborine stanje je još manje dobro, čak i kod analize kišovitijeg/sušeg mjesec/sezone od prosjeka - dodaje Vakula.

'Ljudi su nestrpljivi i moraju sve odmah isplanirati unaprijed'

Razočaranje ljudi zbog krivih predviđanja vremena, napominje Dunja, bilo samo dijelom opravdano. 

- Prvi, ovo je prvi takav lipanj u zadnjih desetak godina, globalno zatopljenje koje je uzelo maha u ovom stoljeću nas je naviknulo na velike vrućine već i prije kalendarskog početka ljeta pa je razumljivo da su ljudi to očekivali i ovaj put. Međutim, u prognozama smo naglašavali da će lipanj biti umjereniji od prošloga što je očito prošlo nezapaženo. Dijelom je to razočaranje posljedica današnjeg načina života, moramo sve imati odmah i sada. Ako je najavljeno vruće ljeto, a vrućina nije stigla 1. lipnja, ili, hajde, ako ste malo popustljiviji, 21. lipnja, onda je prognoza pogrešna - pošpotala nas je Dunja.

Da dugoročne prognoze ne omogućuju pouzdanje planiranje nekog tjedna u godišnjem odmoru, više od mjesec dana unaprijed, misli i Vakula.

PRIČALI SMO S MAZZOCCO DRVAR Utakmica traje dok sudac ne odsvira kraj (čitaj: još stignemo kukati zbog nesnosnih vrućina)

- Možemo reći da su sezonske prognoze prilično "ograničene", ali i takve imaju vrijednost koja je veća od prognoziranja samo na temelju klimatoloških srednjaka. No, i takve "ograničene" pokazuju se prilično dobre, ako od njih ne očekuje ono što one mogu omogućiti znate li barem malo o teoriji kaosa u meteorologiji - poručuje HRT-ov Zoran Vakula i dodaje:

- Dugoročne prognoze ne omogućuju pouzdano planiranje nekog tjedna godišnjeg odmora više od mjesec dana unaprijed, katkad i unutar prvog mjeseca od dana prognoziranja. Također ne omogućuju pouzdane najave toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje, a ni prognozu broja vrućih dana i toplih noći tijekom ljeta i sl.

I HRT-ov glavni meteorolog nas je informirao i o činjenici da je srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. srpnja bila oko prosječne prema posljednjem klimatološkom razdoblju u odnosu na koji se većinom uspoređuje - od 1981. do 2010. godine. U Gospiću je "čak" bila za 0,6 °C viša od prosječne, u Zagrebu za 0,5 °C viša, Rijeci za 0,3 °C, u Osijeku za 0,2 °C, a Splitu i Dubrovniku je +-0,1 °C oko prosjeka. 

- S obzirom na veliku vjerojatnost srednje kolovoške temperature veće od prosječne za više od 0,1 °C - usuđujem se i dalje nadati ostvarenju i ovogodišnje prognoze "velike vjerojatnosti iznadprosječno toplog ljeta". Takvu smo objavljivali na medijskim platformama HRT-a, na kojima mi je vazda bio i jest cilj kvalitetna meteoinformacija, a ne bombastičnost i senzacija! A ni trenutačno stanje s prognozama i izmjerenim količinama oborine nije loše kako misle neki u Zagrebu i okolici, gdje je kiša ovoga ljeta česta, gdjekad i obilna. U prognozama se spominjala velika vjerojatnost manjka oborine u odnosu na prosjek. I taj manjak trenutačno uistinu postoji u većini Hrvatske, posebice na srednjem i južnom Jadranu, a ostvare li se prognoze za sljedeće tjedne - manjak će u mnogim mjestima biti i na kraju ljeta - dodao je Vakula.

Koliko je korona kriva za krive prognoze?

Mazzocco Drvar smo pitali 'zar je važno tko je kriv' u spomenutim sezonskim predviđanjima. Ako je, je li krivo more, korona, masoni... Ispalo je da je korona imala svoje prste u tome, vjerovali vi to ili ne. Činjenica jest da meteorološki modeli značajno trpe zbog nedostatka zrakoplovnih mjerenja, pisao je o tome i New York Times, a to nam je potvrdila i naša sugovornica.

- Ukratko, broj zrakoplovnih podataka zbog otkazivanja letova tijekom pandemije smanjio se za otprilike 65 posto što može dovesti do grešaka u prognozama od 3 do čak 15 posto. Naravno da se sve greške pomno analiziraju i da se iz njih uči. Učimo i mi koji samo tumačimo meteorološke podatke, a još je važnije da uče kolege koje konstruiraju meteorološke modele i koji će i iz ovoga zasigurno izvući neke dobrobiti - poručila je RTL-ova meteorologinja.

'ALTERNATIVNA' PROGNOZA 'Ni more me ne može ohladiti, s ljetom ću se grdno posvaditi!'

- O utjecaju korone na vremenske prognoze Svjetska meteorološka organizacija pisala je sa zabrinutošću još početkom svibnja, baš zbog smanjenja zrakoplovnih letova. No, istodobno se pokazuje i značaj satelitskih i radarskih mjerenja, te posebice meteoroloških postaja na zemlji, što je dodatni "vjetar u leđa" i bržem i kvalitetnijem ostvarenju projekta METMONIC, koji DHMZ provodi u RH - dodaje na tu temu Vakula.