'Treba nam žestoka promjena, sa svim problemima na putu'

Sretni smo što Finska Hrvatskoj može prenijeti svoja iskustva u reformi obrazovanja. Finska je uvijek cijenili obrazovanje i učiteljsku profesiju. Učitelji moraju biti najbolji. Kad su u pitanju učenici i studenti. Ne dijelimo ih na više i manje talentirane, svima se isto posvetimo. Jedini resurs koji imamo su ljudi - izjavio je otvarajući konferenciju  Timo Rajakangas, finski veleposlanik u Hrvatskoj. 

Istaknuo je da se finski obrazovni sustav temelji na fleksibilnom način učenja te zamjeni zastarjelih metoda poučavanja novi obrazovnim modelima.

POGLEDAJTE VIDEO: "Škola budućnosti - manje je više"

- Uvijek smo ukorak s novim. Stalno se mijenjamo, ne tapkamo u mjestu, nemamo konstantu, prilagođavamo se - kazao je veleposlanik. 

Dekan ZŠEM-a dr.sc. Đuro Njavro naglasio je kako ŽŠEM više od desetljeća ima dobro suradnju s Finskom. 

- Naši studenti odlaze tamo i njihovi dolaze k nama učiti ekonomiju. Ovaj konferencija  nam treba da odgovorimo na pitanja kako društvo pripremiti za poslove koje danas ne postoje. U budućnosti će dvije trećine djece  raditi poslove koji danas ne postoje. Kurikularna reforma je prevažno pitanje da bi se koristila za nadigravanje. Reformi moramo pristupiti ozbiljno - kazao je dekan Njavro.

Uvodno predavanje o kurikularnoj reformi u Finskoj održala je Marjaana Manninen, savjetnica za obrazovanje u Nacionalnom odboru za školstvo Republike Finske. Stručnjakinja je za razvojni proces kurikularne reforme, a karijeru je počela 1970. kao učiteljica.     

U Finskoj svi dobivaju jednaku mogućnost obrazovanja

- Imamo 42 posto visoko obrazovanih. Kod nas svi dobivaju jednaku mogućnost obrazovanja bez obzira na ekonomski status .

Učenici od šest godina već idu u 'malu školu, od sedam idu u osnovnu koja traje 9 godina,  a nakon toga u srednju. Sve je besplatno za svu djecu: nastava, prijevoz, topli obrok, slobodne aktivnosti ...  Sve  im je omogućeno.  Fokus je na učenju,  a ne na testiranju, na podršci,  a ne na presingu. Naš moto je: svako je dijete individualac. Pokušavamo razviti sve njegove najbolje osobine i želimo da voli školu i učenje - kazala je  Marjaana Manninen. 

Naglasila je kako Finska konstantno od 1970 provodi  kurikularnu reformu. Drugu su imali 1985., treću 1994., četvrtu 2004., te petu 2014. godine. 

Važno je stalno poboljšavati i mijenjati kurikulum

- Stalno mijenjamo i nadograđujemo kurikulum. Svakom djetetu želimo omogućiti da iskusi što je to uspjeh.  
Pazimo na njihovu dob. Kad krenu u školu ne učimo ih preteško gradivo  kako ne bi zamrzili školu. Povećali smo broj sati iz likovnog glazbenog i tjelesnog, smanjili iz ostalih predmeta. Djeca imaju i neformalno učenje izvan škole. Cijelo obrazovanje je usmjereno na to djeca budu časni ljudi i građani - naglasila je Marjaana Manninen.

Na prvom panelu konferencije raspravljalo se  reformi osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te cjeloživotnom učenju.  Uz Marjaana Manninen sudjelovali su i prodekanica ZŠEM-a za studente Olivera Jurković-Majić, profesor matematike i ocjenjivač PISA testova Željko Bošnjak, doc. dr. sc. Mirko Ruščić sa zagrebačkog PMF-a te dr. sc.  Josip Burušić s Instituta Ivo Pila.   

Motivacija i ozračje su najbitniji

Govoreći o razlici razine znanja između finskih i hrvatski učenika  Željko Bošnjak kazao je kako naši učenici nisu navikli na ozbiljnost zadataka kod testiranja. - Nisu dobro pripremljen. To se vidi kad ispravljam testove iz matematike. Imamo nestručni kadar iz matematike  Kod nas učitelji nisu cijenjeni - kazao je Bošnjak. 

Prodekanica ZŠEM-a za studente Olivera Jurković-Majić  ocijenila je kako u Hrvatskoj, nažalost, znanje nije prioritet. 

- Radim 30 godina i bila sam tužna zbog prosvjeda jer nam znanje nije prioritet nego moramo izaći na ulice da se borimo za obrazovanje. Motivacija i ozračje su najbitniji -  naglasila je Jurković-Majić. 

Finska je dugo pripremala svoju reformu

Uspoređujući finsko s hrvatskim obrazovanjem  Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar ocijenio je kako za razliku od Hrvatske Finska svoju reformi dugo priprema i temeljito promišlja.  

- Naš sustav je sustav pokušaja i pogreške. Mi to sve na brzinu pa dižemo pobune, a to je sve suludo.  Finci sve provjere i dugo pripremaju, dorađuju kurikulum nekoliko godina. Mi imamo pedagošku tradiciju pedagoški koja je socijalističkog mentalnog sklopa. Za Fince znanje nije roba. Treća razlika je da oni imaju obrazovni sustav koji nastoji riješiti probleme finskog društva. Naš sustav ne nudi rješenje za niti jedan problem. Sazrela je svijest da moramo svima pružiti šansu i osloboditi se vjerovanja da je svatko tko zna brojati do 100 stručnjak za obrazovanje - kaže Buršić 

Na pitanje je li u Finskoj bilo političkih podjela zbog reforme Marjaana Manninen odgovorila je da nije. - Nema podjela ni društvenih pobuna zbog obrazovanja. Mi raspravljamo o stvarima i nemamo demonstracije. 

Uzmemo si vremena da donesemo zaključke i to se na kraju isplati. Političari su uvijek uz nas. Vi ste na dobrom putu da riješite probleme, morate slušati što učitelji, roditelji i političari misle te se svi skupa dogovoriti i surađivati  - kazala je finska stručnjakinja. 

Govoreći o ocjenjivanju istaknula je kako u Finskoj ocjene nisu najvažnije mjerilo. - Kod nas ocjenjivanje nije mjerilo toga koliko su učenici pametni. Mi želimo promovirati učenje,  a ne ocjenjivanje - dodala je.

POGLEDAJTE VIDEO: "Obrazovni sustav i razvoj poduzetničkih kompetencija"

- Ljudi koji dolaze nakon obrazovanja u medije potpuno su nespremni. Ne znaju napisati vijest, izvještaj ni razliku između kolumne i intervjua. Sjedio sam tako na jednom panelu Fakulteta političkih znanosti i bio sam šokiran jer su studenti užasno radikalni i ništa im ne valja, pa što se školuju onda za medije? Kako je to moguće? Na jednom studijskom putovanju u Americi sam vidio kako jedna njihova studentica piše izvještaje, i to fenomenalne, jezgrovite. Naši završe fakultet pa ne znaju što treba raditi. Situacija je poražavajuća - rekao je direktor Styria Internationala za Hrvatsku Boris Trupčević.

- Svaki dan dio novina posvećujemo obrazovanju u nadi da ćemo postići nešto. Nemamo neke spektakularne rezultate i reakcije. Interes je poražavajuće mali. Mi smo se nadali da ćemo angažirati bar one ljude koji rade u obrazovanju. Ali kada vidimo statistike koji ljudi to čitaju, ja bih očekivao puno više, pogotovo od tako važne teme. Masa koja nije bila politički angažirana, ali je bila politički motivirana, je prosvjedovala. Ljudi su se morali isprazniti, svega im je bilo dosta, i to je bio jedan pozitivan, rijetko viđen, prosvjed - rekao je Trupčević.

- Očekivao sam puno više od naše akcije o obrazovanju u 24sata. To je nadtema za hrvatsko društvo. Ne daje rezultate odmah, ali je svakako svaka i mala promjena, dobra. Nama kadar ne valja u obrazovanju, možemo donijeti novu strukturu, ali što ako kadar to ne može podnijeti. Trebamo djeci otvoriti neke nove mogućnosti - dodao je.

Mlade ljude trebamo učiti vještinama koje će im biti korisne

- Mi radimo na platformama na kojima bi profesori imali različite alate koje mogu koristiti online i offline svakog dana. Važno je za mlade ljude da čitaju i da uče o književnosti kako bi razumjeli kulturno nasljeđe zemlje iz koje su. Važno je i da uče o drugim kulturama. Mlade ljude trebamo učiti vještinama koje im mogu poslužiti u kasnijem životu - rekao je Lasse Leponiemi iz Finske.

- Kad god pričamo o obrazovanju trebamo početi od početka i zapitati se koji je cilj obrazovanja. Trebamo potaknuti mlade da razmišljaju. Glavni problem je kod zapošljavanja mladih ljudi što su nespremni i ne znaju kakva treba imati očekivanja. Trebaju naučiti kako komunicirati i surađivati s ljudima - dodaje Laponiemi.

- Treba izbaciti negativno mišljenje. Ključno je imati pozitivan stav i razmišljati kako poboljšati situaciju. Puno je dobrih stvari u obrazovanju i pametnih inovacija od profesora. Treba taj stav prenijeti i na roditelje i pokazati primjerom da se već mnoge stvari kreću u boljem smjeru - dodao je.

- Kad govorimo o školstvu mislimo većinom na osnovnoškolstvo, ali treba spomenuti i naše visokoškolstvo koje je stravično loše po objektivnim pokazateljima. Naše najbolje sveučilište je rangirano u zadnjoj grupi u top 1000 sveučilišta - kaže investitor i poduzetnik Nenad Bakić.

- Ova reforma kad i ako dođe opet ima potencijala da bude loša. Dok se pilot implementira u škole, proći će vremena. Projekt mog života je privatni projekt, privatnim novcem. Uvodimo robotiku u hrvatske škole: imamo 1200 robota u 220 škola, a sad proširujemo pa će biti 1700 robota ukupno u 360 škola i organiziramo edukacije oko robotike. Smatramo da je to jezgra modernog kurikuluma kako tehnološki tako i kulturološki. To su bitne kompetencije. Danas ne možeš bit novinar ako ne znaš analizirati i obrađivati podatke - dodaje Bakić.

- Mi smo već u prvoj interakciji uključili četiri tisuće djece u edukaciji, a proširujemo i na 8000 djece. To je jako puno. Bitno je da dolazi do promjena u školama - dodaje on.

'Kod nas je sve previše normirano pa i obrazovanje'

- Ja sam razočarana, očekivala sam viši stupanj društvene odgovornosti oko ove teme. Sve inicijative u smislu promjene društva su dobre. Ja radim s velikim kompanijama i često me zovu iz malih kulturnih projekata i pitaju da li bi im mogla nešto srediti preko veze. Kod nas je sve prenormirano, pa i obrazovanje - rekla je Ankica Mamić.

- Razlika je u pogledu na svijet i definiranju vrijednost. Mi smo mlađa država od Finske. Mi nismo prošli tranziciju. Kod nas je sve besplatno, zdravstvo, školovanje.. Imamo niz problema. Trebamo definirati vrijednosti našeg društva. Mi ne znamo što smo mi kao društvo, pa ne možemo imati ni cilj - dodala je.

- Sustav obrazovanja je nešto što doprinosi ili ne čitavoj zajednici. Ta djeca su sutra naše društvo. Ta djeca će uplaćivati ili ne u naš mirovinski sustav pa će se ticati i nas danas. Svojedobno je gostovao bivši finski premijer i rekao je koliko je Finskoj bilo važno investirati u obrazovanje. Oni su u jeku najdublje krize povećali budžet za obrazovanje za 83%. To je zrelo razmišljanje. Mi ne gledamo 20 godina unaprijed - rekao je Trupčević.

'Mi živimo u psihologiji obrnutog mentaliteta'

- Čovjek da bi bio sretan mora stvarat, radit i doprinosit koliko može. Mi živimo u psihologiji obrnutog mentaliteta. Svi gledamo što možemo uzeti, a ne što dati. Onda ni djecu ne znamo naučiti. I kad dođu u obrazovni sustav, čuju te iste stvari  - kaže Ankica Mamić.

- Ja ne mislim da je sve tako crno. Imamo problem mentaliteta i treba nam radikalna promjena, duboka, žustra, žestoka, sa svim problemima na putu. Ja sam životno zainteresiran za tu temu, imam četvero djece. Mi ne možemo očekivati od politike, institucija, drugih roditelja ništa već mi trebamo mijenjati obrazovni sustav i odgajati našu djecu da oni budu generator promjene u društvu. Samo po sebi se ništa neće promijeniti - nadovezao se Trupčević.

- Problem je što ne shvaćamo da je savršeno prihvatljivo da netko ima ocjenu 2 ili 3. A kod nas 80% učenika posto ima petice. Znači li to da smo genijalci? - pita se on.

- Mi smo mlada organizacija i imamo puno roditelja s osnovnoškolskom djecom pa smo osobno zainteresirani za ovu temu. Mi ćemo nastaviti nametati temu obrazovanja kao najvažniju i preobraćati tu zapostavljenu temu u fokus. Jako puno izvanrednih profesora koji čine promjenu ćemo gurati - kaže Trupčević.