Oni koji su na bolovanju zbog korona virusa, a nisu testirani, ne nalaze se u dnevnim izvještajima Nacionalnog stožera
VIDEO: PODACI HZZO-A
Napokon znamo: Stožer ne broji 1729 'vjerojatno pozitivnih' ljudi
Najmanje 1729 ljudi nije pribrojeno službenom ukupnom broju zaraženih korona virusom.
Nakon više dana upornog inzistiranja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dostavio nam je taj podatak.
Pitali smo, naime, koliko je dosad ljudi bilo na bolovanju zbog dijagnoze U07.2, kojom liječnici obiteljske medicine, zbog prenatrpanih kapaciteta za testiranje, proglašavaju COVID-19 kod kojega virus nije potvrđen testom. Mogu to učiniti na temelju kliničke slike pacijenta.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:22
U HZZO-u navode da je ta dijagnoza uvedena još 18. travnja, no u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) kažu nam da sve do 2. studenog liječnici tu dijagnozu gotovo da i nisu pisali jer nisu imali upute što s tim pacijentima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo upravo je 2. studenog objavio revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije, karantene i samoizolacije.
Tek su tad liječnici dobili naputak, kažu, da osobe za koje sumnjaju da imaju COVID, a ne može ih se testirati, šalju u izolaciju. Tim slijedom, obiteljski liječnici, kako kažu, dijagnozu “neidentificirani COVID-19” počeli su pisati tek od 2. studenog, jer su od tada znali što s pacijentom činiti.
To znači da je pored službeno novootkrivenih slučajeva, još najmanje 1729 “vjerojatno oboljelih”, koje se ne piše u dnevnu statistiku. U tom su broju, dakle, samo zaposleni građani, jer je riječ o privremenim nesposobnostima za rad - bolovanjima. Unutra nije, nepoznat, broj djece, školaraca, umirovljenika, nezaposlenih - svih ostalih koji su kod svojih liječnika možda dobili dijagnozu “vjerojatan COVID” jer nisu mogli na testiranje.
Svi su oni 'vjerojatno' pozitivni
Da se dijagnoza prije nije koristila, potvrđuje i izjava ministra Vilija Beroša otprije dva tjedna, kad je najavio “novost” - da će osobe koje su kontakti, a koje su razvile simptome, obiteljski liječnici upisivati u digitalnu platformu kao “vjerojatne slučajeve bez testiranja”. Mnogo ljudi se posljednjih dana upravo i javilo da im obiteljski liječnici, bez obzira na to što su bliski kontakti zaraženih i što su razvili simptome, telefonski daju dijagnozu COVID-a te ih ne šalju na testiranja. Moraju biti u izolaciji 10 dana, kao njihovi kontakti u samoizolaciji, a vode se, dakle, kao vjerojatno pozitivni. Dakle, dijagnoza se doista upisuje najdulje unatrag dva tjedna, a vjerojatnije tek od 2. studenog, kako kažu u KOHOM-u, i samo je od tada bilo 1729 zaposlenih koji su dijagnozu imali ili je imaju. No uz to nije jasno ni uračunavaju li se u ukupno brojke brza testiranja privatnih klinika. Šef HZJZ-a Krunoslav Capak kaže kako se zasad brzi antigenski testovi rade u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u Infektivnoj klinici. Nigdje drugdje, koliko je njemu poznato. Rekao je da se brojevi pribrajaju ukupnom broju.
- Oni koji su negativni idu na PCR testiranje pa se nakon toga upisuju u platformu, ovisno jesu li pozitivni ili negativni - rekao je Capak. Na pitanje o smanjenju rasta broja novozaraženih i tvrdnjama stručnjaka Znanstvenog savjeta koji opovrgavaju tu izjavu, Capak je odgovorio na kritike o nepoklapanju:
- Hrvatska ima jako dugu tradiciju znanstvene statistike i HZJZ kao nacionalni vrh piramide stoji iza svakog podatka koji je javno iznesen. Tko god misli da HZJZ s netočnim ili nepotpunim podacima izlazi, trebao bi imati neke argumente. Svi podaci koji se iznose su rezultat rada epidemiološke službe i drugih službi.
Sv. Katarina prva uvela brze testove
Ne znamo kako šef HZJZ-a ne zna da, recimo, Specijalna bolnica Sv. Katarina je prva zdravstvena institucija u Hrvatskoj koja je uvela validirane imunokromatografske (brze) antigenske “point of care” testove.
- Testovi koje koristimo imaju visoku specifičnost od 99,68% (proporcija zdravih osoba ispravno prepoznatih testom) i osjetljivost od 99,68% (proporcija inficiranih osoba ispravno prepoznatih testom). Svi pozitivni rezultati se sukladno dogovoru s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ dostavljaju nadležnim epidemiolozima kako bi odmah mogli kontaktirati i izolirati inficirane. U prosjeku dnevno radimo oko 150 testova - kažu nam iz Sv. Katarine, gdje nam ujedno potvrđuju da svoje podatke uredno dostavljaju zagrebačkom ZZJZ-u. Samo do 30. listopada u ovoj bolnici su imali 240 pozitivnih od 1038 ispitanika.
- Naša iskustva, kao i iskustva drugih, pokazuju da koncentracija SARS-CoV-2 N antigena na sluznici naglo raste nekoliko dana nakon infekcije i doseže maksimum 15. dana te u sljedećih 10-15 dana pada ispod razine detekcije, a slično se vidi i kod RT-PCR testiranja - pojasnila nam je prof. dr. Renata Zadro, voditelj Laboratorija za medicinsku biokemiju Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
