Krajem prošlog mjeseca kineski borbeni zrakoplov proletio je ispred američkog ratnog zrakoplova iznad Južnog kineskog mora, što su Sjedinjene Države oštro osudile
ZA DLAKU IZBJEGLI INCIDENT
Napetosti rastu: Opasni 'bliski susreti' kineske i američke vojske mogli bi se nastaviti
Kad se kineski ratni brod nedavno približio američkom razaraču u Tajvanskom tjesnacu na manje od 150 metara i prisilio ga da uspori, bio je to drugi put u nekoliko dana da su Kinezi i SAD vojno osoblje bili blizu velikog incidenta, a sve ukazuje na to da će se "bliski susreti" dviju oružanih sila nastaviti i u budućnosti.
Krajem prošlog mjeseca kineski borbeni zrakoplov proletio je ispred američkog ratnog zrakoplova iznad Južnog kineskog mora, što su Sjedinjene Države oštro osudile. Nakon susreta s ratnim brodom, Bijela kuća optužila je Kinu za "sve veću agresivnost" a Peking je odgovorio da takve američke vojne aktivnosti u međunarodnim vodama "namjerno potiču rizik".
Kina je pod predsjednikom Xijem Jinpingom krenula s, kako američki dužnosnici kažu, jednim od najvećih mirnodopskih vojnih jačanja u povijesti.
Peking koristi svoju rastuću vojnu sposobnost i gospodarsku moć kako bi se odupro desetljećima američke vojne dominacije u Aziji. Sjedinjene Države smatraju strancem koji se miješa u stanje u regiji u kojoj sebe smatra čuvarem mira i stabilnost.
Poseban izvor napetosti su prolasci američkih i njima savezničkih vojnih brodova kroz Tajvanski tjesnac i Južno kinesko more, za koje SAD tvrde da predstavljaju primjenu "slobode plovidbe" u tom području.
Kina se žalila na američke brodove i zrakoplove u Tajvanskom tjesnacu i u Južnom kineskom moru u blizini otoka koje kontrolira, na koje polaže pravo ili ih je umjetno izgradila na morskim grebenima i pretvorila u vojna postrojenja.
Hrabriji i agresivniji Kinezi
Mornarica Narodne oslobodilačke vojske obično prati američke brodove pri prolasku. Neki analitičari kažu da su kineski vojni zapovjednici ohrabreni da djeluju odlučnije protiv stranih vojnih brodova i zrakoplova.
- Mislim da je ono što vidimo vjerojatno posljedica općeg ohrabrenja, možda čak i poticaja za zapovjednike brodova da budu agresivni kada se za to ukaže prilika, što na potiče bezobzirnije ponašanje- rekla je Jennifer Parker, stručnjakinja za obranu na Australskom institutu za stratešku politiku.
Brod kineske obalne straže u Južnom kineskom moru u veljači usmjerio je "vojni laser" na filipinsko plovilo, a Vijetnam je u svibnju prošlog mjeseca zahtijevao od Pekinga da ukloni istraživačke brodove iz svojih voda. Kina je rekla da su oba incidenta bila zakonita i normalna.
Ovakav pristup kineske mornarice povećava šanse za sudar, koji bi mogao prerasti u oružani sukob, kaže Derek Grossman, viši obrambeni analitičar.
- Po mom mišljenju, ovo je scenarij br. 1 koji više vodi prema izravnom sukobu SAD i Kine, a manje da Peking zauzme neko sporno područje u Južnom kineskom moru ili napadne Tajvan- rekao je.
Situaciju čine još opasnijom izrazito različita stajališta SAD-a i Kine o izvoru problema. Sjedinjene Države smatraju da Kina remeti status quo svojim prijetnjama Tajvanu i svojim teritorijalnim zahtjevima prema Južnom kineskom moru bogatom resursima. Odgovor iz perspektive SAD-a je da nastavi provoditi svoje pravo da plovi i leti u blizini Kine.
Kineska vladajuća Komunistička partija vidi te akcije SAD-a kao provokativne i vjeruje da je američka težnja za vojnom dominacijom pravi uzrok opasnosti u regiji, rekao je Tong Zhao, gostujući znanstvenik na Školi za javne i međunarodne poslove Sveučilišta Princeton.
- Kineski dužnosnici općenito ne vide da vlastito ponašanje doprinosi rizicima- rekao je.
Nema dijaloga
Ovome dodajte još jedan problem: nedostatak pouzdanih komunikacijskih kanala između dviju vojski. Visoki dužnosnik obrane SAD-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je za Reuters da je od 2021. Kina odbila ili nije odgovorila na više od desetak zahtjeva za razgovor s Pentagonom i gotovo deset zahtjeva za angažman na radnoj razini.
Kinesko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar. Analitičari kažu da je Kina oprezna s vojnim pregovorima koji bi Sjedinjenim Državama mogli dati bolji uvid u operacije kineskih oružanih snaga. Kineski čelnici također bi radije zadržali američko-kineske rasprave usredotočene na trgovinska i gospodarska pitanja.
Međutim, opasnosti nisu hipotetske. Godine 2001. američki špijunski zrakoplov prinudno je sletio na otok Hainan nakon sudara s kineskim borbenim zrakoplovom. Jedan kineski pilot je poginuo, a Peking je zadržao 24-članu američku posadu 11 dana, pustivši ih tek nakon što je Washington poslao pismo u kojem kaže da im je "jako žao".
Američka vojska dugo je poticala Kinu da otvori linije komunikacije - kako na višim tako i na nižim razinama - kako bi se ublažio rizik da nesreće prerastu u vojne napade.
Nasuprot tome, kineski čelnici sporo su uspostavljali vojne kontakte i brzo ih prekidali tijekom razdoblja diplomatskih napetosti, kažu američki dužnosnici. Kina je suspendirala nekoliko vojnih dijaloga na visokoj razini s Pentagonom nakon posjeta bivše predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu prošlog ljeta i odbila zahtjev SAD-a za telefonskim razgovorom između šefova obrane dviju zemalja nakon obaranja kineskog špijunskog balona u američkom zračnom prostoru ovoga ljeta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
