'Nakon tragedije u Beogradu, majke su kod nas došle potražiti pomoć zbog svojih dječaka'

Prošlo je točno godinu dana otkako je učenik sedmog razreda Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu ušao s pištoljem u školu i 3. svibnja 2023. ubio osam učenika i domara, a ranio još šest učenika i nastavnicu. U međuvremenu je od posljedica ranjavanja preminula još jedna učenica.

Ovakva nezapamćena tragedija na ovim prostorima potresla je ne samo Srbiju već cijelu regiju, a mnogima je upravo ovakav strašan masakr bio alarm da obrate veću pažnju na vlastitu djecu. Iz tog razloga neki su odlučili potražiti pomoć psihologa u zagrebačkom Centru za mentalno zdravlje mladih, s čijom smo voditeljicom, kliničkom psihologinjom Ellom Selak Bagarić razgovarali.

- Nakon tragičnog događaja u Beogradu, došle su nam mame na savjetovanje i po prvi put su izgovorile da njihovi dječaci iskazuju agresivno ponašanje. Došle su zatražiti pomoć, a dotad nisu bile dovoljno svjesne da izbjegavanje razgovora o problemu nije u interesu ni njih, ni djece. Nažalost, ponekad tek iza velikih tragedija postanemo svjesni mogućih problema. Ono što je pozitivno je da su mnogi roditelji na vrijeme došli po pomoć i stručnjaci mentalnog zdravlja imaju mogućnost reagirati rano, da pomognemo spriječiti progresiju simptoma, pa i daljnje negativne događaje - kazala nam je Selak Bagarić.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:50

'Nakon tragedije u Beogradu, majke su kod nas došle potražiti pomoć zbog svojih dječaka' | Video: 24sata/Video

'Kod nas bez stigmatizacije dolaze po pomoć'

Navodi kako je ključno da usluge psihologa budu kontinuirane jer je potrebno barem tri do šest mjeseci rada s djetetom da izađe iz krize. U tome je neophodna i podrška roditeljima.

Lani je dodaje, njihova pomoć pružena za 1379 korisnika, od toga ih je 445 došlo na savjetovanje, tzv. drop in savjetovanje. To znači bez zakazanog termina, uputnice i potpuno besplatno te ono što je mnogima najvažnije - bez stigmatizacije što su potražili pomoć psihologa. 

Prvih 10 mjeseci 2023. te u 2022. je četiri psihologa plaćao Grad Zagreb, a od 10. mjeseca HZZO kroz program Ministarstva zdravstva. Danas tim broji 6 psihologa ugovorenih preko HZZO, te je u tijeku zapošljavanje još dva psihologa koji trebaju surađivati s osnovnim i srednjim školama, a koje će financirati Grad Zagreba.

Ukupno su proveli i kompletnu psihološku obradu kod 487 djece.

- Uz to smo proveli individualno savjetovanje kod 2389 djece i mladih, te kod 1211 roditelja - otkriva Selak Bagarić.

Pritisak na Centar je velik, jer upravo zato što djeca u Centru ne osjećaju stigmatizaciju, ne trebaju uputnice i mogu doći i bez dogovorenog termina, olakšava im dolazak, kao i roditeljima koji se zbog takvog principa rada lakše odlučuju zatražiti pomoć, a itekako je trebaju. Na žalost sve je više djece s mentalnim poremećajima kojima je psihološka pomoć potrebna.

Razgovarali smo i s profesoricom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Gordanom Keresteš.

Profesorica Keresteš za 24sata je pak navela kako je njihov odsjek proveo istraživanje koje je pokazalo da je preko tisuću djece pokazalo da imaju problema s mentalnim zdravljem te da srednjoškolci imaju više problema od osnovnoškolaca.

GODINA DANA OD MASAKRA VIDEO 24sata pred školom u Beogradu: Potresne scene roditelja čija su djeca ubijena

'Imamo sve manje mjesta na kojima se djeca danas dobro osjećaju'

- Broj djece s psihičkim poteškoćama povećava se s dobi djeteta. Pokazuje se da djevojčice imaju više problema od dječaka. Pokazalo se da djeca koja imaju lošije odnose s roditeljima, braćom, sestrama i vršnjacima imaju više problema. Ona koja imaju kvalitetnije odnose imaju manje problema. Nedostaje nam dobro promišljen, cjeloviti sustav skrbi o mentalnom zdravlju da zaštitimo i djecu i odrasle. Trebamo se usmjeriti na prevenciju, no nema sustava koji time bavi. Taj sustav mora obuhvaćati odgojno-obrazovni sustav, socijalu i pravosuđe. Svi bi iz tih područja trebali na mjesečnu edukaciju kako bi mogli rano prepoznati probleme kod djece i mladih. Uz to trebamo jasne protokole da u trenu kad prepoznamo da dijete ima problem, odredimo gdje ga slati. Kod nas se događa da i kad prepoznamo problem, dijete nemamo gdje poslati po pomoć jer nam nedostaje stručnjaka i svi prebacuju lopticu jedni na druge - istaknula je profesorica Keresteš.

Upozorava kako su danas daleko veći zahtjevi prema djeci što se tiče obrazovanja, sve se dodaje, više od njih očekuje da budu uspješni.

- Imamo sve manje mjesta na kojima se djeca danas dobro osjećaju, a za zdrav razvoj bi trebali imati mjesta na kojima im je lijepo. Istraživanja su pokazala da Hrvatska spada u zemlje gdje najmanje žele u školu jer ona nije prilagođena djetetovim potrebama. Te potrebe znače da se u školama osjećaju sigurno, da imaju bliske i kvalitetne odnose s drugima, da budu autonomni, da se uvažava njihovo mišljenje. A ne, mi im samo namećemo mišljenje. Međusobno ne njegujemo odnose, učenike se opterećuje s brojnim ispitima, gradivom. Škole bi više trebale odgajati djecu i njegovati pozitivne odnose među njima, a ne da kao što je sad slučaj, njeguju samo kompetitivnost i konkurenciju. Roditelji bi trebali više vremena posvetiti svojoj djeci. Više ih slušati, da im bude stalo da upoznaju kakvo je njihovo dijete, a ne da imaju sliku idealnog djeteta kakvo bi po njima trebalo biti i da guraju to. Roditelji više moraju surađivati sa školom, brinuti o vlastitom psihičkom zdravlju, kako bi mogli i o djetetovom. Dobri odnosi djeteta s roditeljima i prijateljima štite ih od strahova - upozorava prof. Keresteš.

Preporuka odraslima je da, kaže, izrazito prate sve veće promjene u ponašanju svog djeteta.

- Gubitak apetita kod djeteta, manje sna, zanemarivanje izgleda sve su to rizici koje okolina može primijetiti. Za problem mentalnog zdravlja nikad nije odgovoran jedan faktora niti samo roditelj ili samo škola, već više faktora - poručuje za kraj prof. Keresteš.