Britanski premijer Rishi Sunak pokušat će sljedeći tjedan, sudjelujući na dva međunarodna sastanka na vrhu, potaknuti druge svjetske čelnike da obećaju veću potporu Ukrajini
Kod Bahmuta ubijena dva ruska zapovjednika. Zelenski: Nećemo napadati Rusiju u protuofenzivi
Zelenskij primio nagradu Karla Velikog u ime ukrajinskog naroda
Predsjednik Volodimir Zelenskij preuzeo je u nedjelju prestižnu nagradu Karlo Veliki u ime ukrajinskog naroda, čime je završio posjet Njemačkoj u kojem je osigurao novu vojnu pomoć i toplu podršku Berlina.
Zelenskij je odletio u zapadni grad Aachen s kancelarom Olafom Scholzom nakon razgovora u glavnom gradu Njemačke. Dobio je ovacije na ceremoniji u dvorani za krunidbe u gradskoj vijećnici u Aachenu, gdje mu je dodijeljena nagrada kojom se slave zasluge za europsko ujedinjenje.
"Ukrajinci će uvijek činiti Europu jačom", rekao je Zelenskij u prisutnosti predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i poljskog premijera Mateusza Morawieckog.
"Ukrajina očekuje pobjedu ne samo u ovom ratu, već i pobjedu nad agresijom, aneksijama, deportacijama i genocidom bilo gdje u svijetu", rekao je.
Naglasio je da bi Kijev i njegovi saveznici poraz Rusije mogli učiniti "nepovratnim" već ove godine, pošto je tijekom posjeta osigurao opsežan novi paket vojne pomoći. Posjet Njemačkoj dio je burne vikend turneje Zelenskija po nekoliko ključnih europskih saveznika kako bi se prikupila vojna i financijska potpora uoči očekivane velike ukrajinske protuofenzive protiv ruskih snaga.
Bio je to prvi posjet ukrajinskog čelnika Njemačkoj od ruske invazije u veljači 2022. Također se susreo s talijanskim dužnosnicima i papom Franjom u Rimu u subotu, a trebao bi kasnije u nedjelju doći u Pariz na večeru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
"Sada je vrijeme da već ove godine odredimo kraj rata, već ove godine možemo poraz agresora učiniti nepovratnim", rekao je Zelenskij na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Scholz je naglasio potporu Njemačke ukrajinskim težnjama za pridruživanje Europskoj uniji, iako je ranije zaobišao pitanje brzog pristupanja Kijeva vojnom savezu NATO-u.
"Vladimir Putin je možda mislio da može prisiliti ukrajinski narod da skrene s puta u Europu nasiljem, ali svi njegovi tenkovi, dronovi i raketni bacači imali su sasvim suprotan učinak", rekao je Scholz.
Njemačka vlada najavila je u subotu 2,7 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, što je najveći takav paket od ruske invazije.
Aachen je bio rezidencija cara Karla Velikog, često nazivanog "ocem Europe", koji je uspio ujediniti veći dio zapadne Europe početkom devetog stoljeća.
Ukrajinski narod, pod vodstvom Zelenskija, ne bori se samo za svoju zemlju "već i za Europu i europske vrijednosti", stoji u priopćenju odbora za dodjelu nagrade.
Nagrada je naglasila uvjerenje odbora da Ukrajina zaslužuje "brz ulazak u pregovore o pristupanju s Europskom unijom".
Prethodni dobitnici nagrade su francuski predsjednik Emmanuel Macron i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.
Poljski premijer: Zelenskij je "najistaknutiji lider 21. stoljeća"
Poljski premijer Mateusz Morawiecki nazvao je u nedjelju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija braniteljem europskih vrijednosti i "najistaknutijim liderom 21. stoljeća".
Zelenskij je "veliki europski vođa, heroj i najistaknutiji lider na međunarodnoj sceni u 21. stoljeću", rekao je Morawiecki u nedjelju tijekom ceremonije dodjele nagrade Karlo Veliki Zelenskiju i ukrajinskom narodu u gradu Aachenu na zapadu Njemačke.
"Predsjednik Zelenskij je uzor za svakog političara", rekao je poljski čelnik, dok je Zelenskij osobno preuzeo nagradu u Aachenu. Morawiecki smatra da su ruski "barbarski napadi" antiteza slobodne Europe koju je branila Ukrajina.
Morawiecki je u svom govoru citirao bivšeg francuskog ministra vanjskih poslova i pionira europskog ujedinjenja Roberta Schumana koji je rekao da ujedinjena Europa mora biti otvorena za svaku demokratsku europsku zemlju. Pristupanje Ukrajine Europskoj uniji jedan je od najvažnijih ciljeva Zelenskija.
Scholz na dodjeli nagrade Karlo Veliki: Ukrajina je "dio europske obitelji"
Njemački kancelar Olaf Scholz u nedjelju je u Aachenu, u prisutnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija rekao da je Ukrajina "dio europske obitelji".
"U cijeloj je Europi rat omogućio da se razjasni jedna stvar - Ukrajina je dio naše europske obitelji", rekao je Scholz uručujući nagradu Karlo Veliki ukrajinskome predsjedniku i narodu Ukrajine.
“Ruska agresija na Ukrajinu zbližila je tu zemlju i EU više nego ikada ranije", dodao je.
"Predsjednik Zelenskij i narod Ukrajine bore se za vrijednosti i obveze koje ova nagrada predstavlja", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je također prisustvovala svečanosti.
"Oni se bore i za našu slobodu i naše vrijednosti. Za demokraciju i vladavinu prava, za slobodu govora i slobodu kreiranja vlastite sudbine", dodala je.
Nakon službenih razgovora u Berlinu, Zelenskij i Scholz zajedno su otputovali u zapadnu Njemačku na ceremoniju dodjele nagrade Karlo Veliki.
Odličje, koje se svake godine dodjeljuje u Aachenu (Aix-la-Chapelle), nekadašnjoj prijestolnici Karolinškog Carstva, utemeljeno je 1949., nakon razaranja iz Drugoga svjetskog rata da bi promicalo europske integracije.
Lukašenko propustio državnu ceremoniju u jeku glasina o njegovom zdravlju
Autoritarni vladar Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nije u nedjelju prvi put nakon 29 godina prisustvovao događanjima u povodu Dana državne zastave, što je potaknulo nagađanja o njegovim zdravstvenim problemima.
U ime Lukašenka na na pompoznoj državnoj ceremoniji u Minsku prisustvovao je 68-godišnji predsjednik vlade Roman Golovčenko.
Državna televizija već danima ne prikazuje aktualne slike Lukašenka, iako je njegova čestitka pročitana u glavnom gradu.
Ranije su mediji u susjednoj Ukrajini objavili da je Lukašenko prevezen u bolnicu.
Često opisivan kao posljednji europski diktator, bivši upravitelj kolhoza nazočio je prošlog utorka vojnoj paradi 9. svibnja u Moskvi u znak sjećanja na pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Tamo je odavao dojam omamljenosti i rano je napustio ceremoniju.
Iz predsjedničkog ureda u Minsku nisu komentirali njegovo zdravstveno stanje.
Oporbeni političar Pavel Latuško, koji živi u egzilu u EU-u, a nekoć je bio bjeloruski ministar kulture, rekao je u petak da je Lukašenko "očito vrlo ozbiljno bolestan".
Ništa nije ostalo od Lukašenkova imidža moćnika koji je njegovao otkako je prvi put izabran za predsjednika 1994., rekao je Latuško.
"On već ne može hodati niti nekoliko stotina metara, ne može držti govore ni uspravno stajati na tribinama. Tetura od slabosti", dodao je.
On smatra da državna televizija i ne zna što reći i prikazati.
Lukašenko je opstao na vlasti nakon izbora 2020., koje oporba i Zapad smatraju namještenima, uglavnom zbog podrške ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Od tada je Bjelorusija sve više ekonomski i financijski ovisna o Rusiji, a njen je teritorij ruska vojska koristila prilikom pokretanja invazije na Ukrajine prošle godine.
Dvoje ruskih zapovjednika poginulo u istočnoj Ukrajini
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da su dvojica ruskih zapovjednika ubijeno u istočnoj Ukrajini, dok ukrajinske snage pokušavaju probiti rusku obranu u gradu Bahmutu u kojemu se mjesecima vode teške borbe.
Na dnevnom brifingu ministarstvo je reklo da su zapovjednik Vjačeslav Makarov iz 4. motorizirane streljačke brigade i zamjenik zapovjednika druge postrojbe Jevgenij Brovko poginuli pokušavajući odbiti ukrajinske napade.
Navodi se da je Makarov predvodio vojnike na prvoj crti, dok je Brovko "umro herojski, zadobivši više rana od gelera".
Rusko ministarstvo obrane rijetko objavljuje na dnevnim brifinzima da su poginuli vojni zapovjednici.
Također se navodi da su ukrajinske snage napadale ruske položaje sjeverno i južno od Bahmuta u protekla 24 sata, ali da nisu uspjele probiti rusku obranu.
"Odbijeni su svi napadi jedinica oružanih snaga Ukrajine", stoji u izvješću.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti ruske tvrdnje.
U Bahmutu se još uvijek vode borbe, unatoč višemjesečnim teškim borbama s velikim gubitcima na obje strane.
Moskva je u petak priznala da su se njezine snage povukle sjeverno od Bahmuta zbog ukrajinskih napada, ali Kijev poručuje da dugo planirana protuofenziva još nije počela.