Nakon 32 godine našli knjigu iz Millesove spektakularne krađe

Nakon 32 godine od spektakularne pljačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koju je organizirao jedan od najpoznatijih hrvatskih lopova Aleksandar Milles, iznimno vrijedna knjiga poljskog astronoma iz 17. stoljeća Jana Heweliusza vraća se u Hrvatsku, javlja Telegram. 

Knjigu su pronašli u Italiji, a karabinjeri su, nakon što su uvidjeli o kakvom je djelu riječ, predali hrvatskom veleposlaniku Jasenu Mesiću. 'Hevelii Johannis Selenographia' iz 1647. godine dragocjen je zbog svoje ikonografije, sadrži precizne ilustracije Mjeseca i sadrži zapise o promatranju mjeseca u 17. stoljeću. 

Poljski astronom značajan je upravo zbog tih najranijih slika Mjeseca, a smatraju ga utemeljiteljem mjesečeve topografije. Neki od njegovih naziva lunarnih planeta se i dalje koriste, dok je jedan lunarni krater nazvan upravo po njemu. Heweliusz je značajan i za katalog više od 1.500 zvijezda što je jedno od najobuhvatnijih astronomskih istraživanja tog doba. 

Millesova "pljačka stoljeća" 

Vrijedna knjiga nestala je u "pljački stoljeća" koju je organizirao mladić iz Zagreba Aleksandar Milles. On je bio mozak jedne od najvećih pljački NSK-a. U nekoliko godina je iz knjižnice ukradeno oko 1400 knjiga, među kojima su rijetki i vrijedni naslovi upravo poput ovog sveska poljskog astronoma. Vrijednost knjiga procijenjena je na oko dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka. 

Samo popis knjiga koje su Milles i njegovi pomagači ukrali proteže se na više od 200 stranica, a sudski spis imao je preko 3500 stranica. Većina knjiga nikada nisu pronađene. Nikada se nije ni doznalo što je Milles s njima napravio. Možda ih je uništio, a možda prodao. Ako ih je prodao, ne zna se gdje je sav taj novac završio. 

Među vrijednim knjigama bile su Biblija na hebrejskom i latinskom iz 1525., djela Martina Luthera iz 1527. i njemačka Biblija iz 1530.  Najvrednija knjiga na popisu građe koja nedostaje jest Ptolomejeva knjiga geografskih komentara iz 1535. godine. Njezina vrijednost je 122.200 kuna, a među vrednijima su knjige Sebastianusa Brandta i Franza Cristopha Khevenhillera, koje vrijede oko 80.000 kuna.

Najstarija knjiga s popisa je Boethiusova “Obuka znanstvenika” iz 1501. godine, a među starijima je i “Patnja Gospodina Isusa Krista” iz 1513. te “Heksameron” Basiliusa Magnusa iz 1515. godina.

Osim što su krali knjige, Milles i njegovi pomoćnici su izrezivali stranice s grafikama. Samo iz jednog djela su izrezali 490 grafika, a točan ukupan broj nikada nije utvrđen. Među njima su bile i grafike iz djela Weriana koje su vrijedne oko 392.000 kuna. 

Čistio podrume i tavane pa prodavao knjige 

Aleksandar Milles rođen je 1964. u Zagrebu, kao drugo dijete Katje i Konstantina Millesa, poznatog novinara i vanjsko-političkog kroničara. Njegova 15 godina starija sestra Maja također je bila jedna od važnijih hrvatskih novinarki, a danas je po njoj nazvana nagrada koju Ženska mreža Hrvatske dodjeljuje novinarkama za nastojanje i uspjehe u afirmaciji statusa žena i ženskih prava u medijima. 

Kao mladić je počeo za džeparac čistiti tuđe podrume i tavane na kojima je pronalazio vrijedne naslove. Stare knjige je sakupljao i prodavao ih na Cvjetnom placu. Krajem '70-ih je upoznao kolekcionara Stjepana Marinovića koji ga je naučio sve o knjigama. Ipak, značajan poticaj u njegovoj "karijeri" bio je Zlatko Kovač, tadašnji zaposlenik NSK. Mladi Milles, koji je tada imao svega 16 godina, preko oglasa je tražio stare i rijetke knjige. 

Kovač mu se javio na oglas i tu je počela suradnja. Milles bi sitno plaćao za knjige koje bi mu Kovač i drugi ukrali iz knjižnice, a zatim bi ih prodavao po puno višim cijenama. Prva knjiga koju je kupio od Kovača bila je 'Zora Dalmatinska'. 

Ušuljali bi se u NSK kroz prozor 

Knjige su tada bile lak plijen. Nalazile su se u NSK na Marulićevom trgu u zgradi Državnog arhiva. U toj zgradi se nalazi i Metropolitanska knjižnica u kojoj se čuvaju inkunabule i rukopisi iz 11. stoljeća. U NSK su bile knjige posvuda - na tavanu, u podrumu, a prema nekim procjenama, čak ih je u kotlovnici moglo biti oko 400.000. 

Milles bi Kovaču dao popis knjiga, a zatim su Kovač i njegovi pomagači koji su radili u Odjelu zatvorenog spremišta, iznosili iz knjižnice. Hrvatska je uskoro postalo premalo "igralište" za Millesa. Uzeo je očev adresar i pronašao kontakte kolekcionara i trgovaca knjiga, ponajviše iz Austrije. 

Posao je bujao, a Milles je angažirao još dvojicu pomagača - kuhara Berislava Lackovića i studenta Alana Mitrovića koji bi danju odlazili u NSK, raspitivali se o knjigama, a zatim bi neprimjetno ostavili otvoren prozor kroz koji bi se ušuljali preko noći. Uvijek su pazili da za sobom ne ostavljaju tragove, nitko nije ni primijetio da knjiga nema. Nekoliko puta provalili su i u dvora Golubovec u Donjoj Stubici gdje je NSK imala deponirane knjige. Od tamo su ukrali 270 knjiga i 1700 predložaka za razglednice. 

- Meni se čini da Milles nije tu puno birao, gledao je samo da su knjige što starije vodeći se tezom da su vrednije što su starije - rekao nam je umirovljeni zagrebački policijski inspektor Branko Lazarević prošle godine. 

- Sjećam se da je najvredniji bio herbarij većeg formata čije su drvene korice bile presvučene jarećom kožom. Za njega je dobio nevjerojatnih 800.000 kuna - ispričao je Lazarević. 

"Radili" su cijeli vikend 

Potkraj 1986. dogodio se preokret. Nakon pet godina Millesovog "dilanja" knjiga, na granici je zaustavljen austrijski antikvar s knjigama iz NSK. Otkrili su kradljivce, ali nisu imali dokaze da ih uhite. Dokaza nije bilo - Milles je knjige već prodao ili sakrio, a istraga je došla do zida. 

Početkom listopada 1987. Milles je zatražio od Kovača da u petak navečer ostavi otvoren prozor na prvom katu zgrade. Milles i njegova dva kompanjona 'naoružali' su se sendvičima i Coca-Colama te su proveli cijeli vikend u prostorijama knjižnice. Knjiga poljskog astronoma koja se vraća u Hrvatsku nestala je 5. listopada 1987. godine. Tog istog dana velečasni Vladimir Magić, voditelj Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije, prvi je primijetio da nešto nije u redu. 

- U dijelu knjižnice u koji sam rijetko zalazio, primijetio sam tragove cipela na prašnjavom podu. Nisam ništa povezao dok listajući knjige nisam uočio da iz jedne nedostaju karte i grafike koje je netko izrezao. Nastavio sam pretraživati knjige, mnoge uopće nisam pronašao iako sam bio siguran da sam ih spremio. Krađu sam prijavio policiji, no trebali su mi mjeseci da popišem sve što nedostaje - ispričao je Magić za Večernji list. Istraga se nastavila. 

'Milles nije sam bio sposoban za to' 

Knjige koje bi policija pronašla i zaplijenila u policijskoj postaji u Đorđićevoj u Zagrebu pregledavao je bivši čelnik HSLS-a Dražen Budiša. On je od 1978. do 1989. radio kao viši bibliotekar u NSK. Dobro je poznavao ono što policajci nisu znali. Pedantno bi pregledavao neevidentirane knjige i odvajao one za koje je bio siguran da potječu iz knjižnice.

- Krađa je otkrivena upravo negdje kad sam ja došao tamo. Početkom 1988. godine trebalo je položiti kamen temeljac za novu zgradu NSK. Zbog toga se čekalo s uhićenjima iako se već znalo da je knjižnica potkradana i tko su krivci - objasnio nam je Kosić. Smatra da sam Milles nije bio sposoban za takav pothvat te vjeruje da su u cijeloj priči odlučujuću ulogu zapravo imali njihovi zaposlenici Zlatko Kovač i Vladimir Netelko.

Negdje u to vrijeme u NSK je došao raditi i Ivan Kosić, donedavni voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga. Budiša mu je bio šef.

Kosić ističe da je Milles dobivao popis iz Austrije što točno treba nabaviti, a zatim je krenuo u potragu za time. No, kao i svi osim knjižničara, bio bi izgubljen u tolikoj građi koja se nalazila u NSK. Zato je imao "čovjeka iznutra", koji je brzo i efikasno mogao to pronaći. 

- Krađe je prvi primijetio jedan kolega koji je sve ispričao jednom policajcu, no policija nije reagirala. Tad je Budiša, koji je u to vrijeme bio voditelj Zbirke, počeo povlačiti knjige iz 16. stoljeća u trezor. Primijetio je da mnogo knjiga sa šifrom nije na mjestu, a to je značilo da je otuđena ili da nije dostupna. To mu je bilo sumnjivo pa je sve prijavio policiji - rekao nam je Kosić. 

Danas se sve najvrjednije knjige čuvaju u trezoru duboko pod zemljom. Među njima je prva hrvatska tiskana knjiga na glagoljici ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ iz 1483. godine. Najvrednije knjige za hrvatsku kulturu čuvaju se na idealnoj temperaturi od 19 stupnjeva Celzijevih.

'Konačni cilj bio mu je spaliti NSK i 2,5 milijuna knjiga' 

Kradljivci su uhićeni 12. ožujka 1988. Nakon ispitivanja Mitrović je prvi popustio i sve priznao. Policajcima je otkrio da se u Lackovićevom podrumu nalaze tri vreće knjiga. Iako je Milles dugo šutio, na kraju je i on popustio i priznao. Oko 700 knjiga završilo je u Beogradu, no policija ih je našla i vratila u NSK.  

Angažiran je i Interpol jer je Milles knjige 'dilao' u Italiju, Austriju, Njemačku, Veliku Britaniju i SAD. Herbarij većeg formata s drvenim koricama presvučenim jarećom kožom prodao je za 200.000 maraka antikvaru iz Graza. U inozemstvu je pronađeno i vraćeno 68 knjiga.

Suđenje je počelo 4. svibnja 1989. i trajalo je pet mjeseci, do 27. rujna 1989. Rasprava je bila iscrpljujuća jer je Milles stalno mijenjano iskaze, upletao tajne službe, crnu magiju i nije htio surađivati.

- Imao je bujnu maštu, ali nas je zanimalo gdje su završile knjige pa samo trpjeli njegove ispade. Sve nas je šokiralo kada je rekao da mu je konačni cilj bio spaliti NSK i arhiv s ukupno 2,5 milijuna knjiga - prisjeća se sudac Vladimir Vinja.

Aleksandar Milles, Alan Mitrović,  Berislav Lacković, Zlatko Kovač, Vladimir Netelko, Josip Pušić i Ivan Tkalčić proglašeni su krivima i osuđeni. Milles je dobio 15 godina zatvora, Mitrović četiri, a Lacković tri godine. Nakon žalbe Vrhovni sud im je svima smanjio kazne, a Millesu je preinačena na devet godina. 

Policajca uzeo za taoca 

Dok se služio zatvorsku kaznu, Milles je iskoristio novu priliku da završi u novinskim stupcima. Bio je zatvoru u Lipovici, zatvoru poluotvorenog tipa i dobivao je slobodne vikende. Kada je 1991. dobio slobodne dane, pokušao se učlaniti u NSK iz provokacije. No, na jednom slobodnom danu 1994. je zajedno sa zatvorskim prijateljem Franjom Cepancem provalio u kuću na Krležinom gvozdu. Htjeli su ukrasti slike i druge vrijedne umjetnine, ali su otkriveni i pobjegli su. 

Policajci su brzo dostigli Cepanca, a Milles je pobjegao Tuškancem prema Jurjevskoj. U toj ulici je ugledao policajca koji je osiguravao nekog političara i uperio pištolj u njega te ga uzeo za taoca. Stali su ispred kućnog broja 37 gdje su započeli pregovori s policijom. Milles je tražio da dođe tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, da mu puste prijatelja i osiguraju helikopter kojim bi pobjegli iz Hrvatske. Nakon tri, četiri sata pregovora na kraju se ipak predao. 

Pet dana nakon toga skočio je s dimnjaka kotlovnice u zatvoru i preživio. To mu je bio šesti pokušaj samoubojstva. Sedmi je put uspio. Beživotno tijelo Aleksandra Millesa pronašao je 5. lipnja 1995. zatvorski liječnik u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj. Predozirao se tabletama. Na njegovom krevetu bilo je prilijepljeno oproštajno pismo žvakaćom gumom, a na njemu je pisalo: "Vidimo se u paklu". 

Istraga ostala nedovršena 

Pljačka Nacionalne i sveučilišne knjižnice spada u najveće u Hrvatskoj po materijalnoj šteti. Nikad nije ustanovljeno što je sve i koliko ukradeno. Istraga je ostala nedovršena, što zbog Domovinskog rata, što zbog toga jer su neki koji su radili na slučaju otišli iz Hrvatske. 

Ostalo je otvoreno i pitanje gdje je završio novac kojeg je Milles zaradio od prodaje, u kojim bankama, u kojim državama. Ne zna se niti o kojoj svoti se radi, iako se on sam hvalio da je zaradio 40 milijuna njemačkih maraka. 

Policija je 2008. pronašla više od trideset ukradenih knjiga u Đakovu zahvaljujući dojavi jednog kupca. Danas se nalaze u novoj zgradi NSK. 

Svezak astronoma vraća se u Hrvatsku 

Vrijedan svezak poljskog astronoma Jana Heweliusza koji bi trebao uskoro doći u Hrvatsku pronašla je talijanska policija kod jednog istraživača u Frosinoneu blizu Lazia. Bio je među mnogim preprodanim knjigama koje su ukradene iz brojnih državnih knjižnica i vjerskih objekata u Italiji i inozemstvu. Djela su prodavali u antikvarijatima u Rimu, ali i preko specijaliziranih stranica na internetu. 

- Selenographia sive Lunae descriptio, čiji je autor Johannes Hevelius (Gedani, 1647.) identificirana je kao primjerak koji je otuđen iz NSK 1987. godine. Zajedničkim naporima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske započet je postupak identifikacije spomenutog primjerka - potvrdila je Nacionalna sveučilišna knjižnica za Telegram. 

- Ovo je primjer dobre suradnje hrvatske i talijanske policije s jedne strane, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Iako ju spominjemo na kraju, nije manje važna ni uloga Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu, koje je osiguralo dopremanje knjige u Rim da bi se mogao provesti cjelokupni postupak prepoznavanja otuđenog primjerka - objasnili su.