Sve pristupne ceste bile su od sinoć zatvorene kako bi do 7 ujutro radnici mogli pomaknuti svu signalizaciju i semafore koji su regulirali promet na prilaznim cestama
Ovako izgleda vožnja kroz novi rotor: 'Bit će sigurniji za sve...'
Nakon godinu i nešto više od mjesec dana gotova je najvažnija faza radova na remetinečkom rotoru i Zagrepčani se opet mogu voziti kroz njegov prsten, ali i kroz novoizgrađene tunele ispod rotora.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Sve pristupne ceste bile su od sinoć zatvorene kako bi do 7 ujutro radnici mogli pomaknuti svu signalizaciju i semafore koji su regulirali promet na prilaznim cestama.
I dok je najvažniji dio rotora gotov, radovi se nastavljaju dalje kako bi se dovršila tramvajska pruga, pješačke i biciklističke staze te uredio okoliš, a to sve potrajat će najkasnije do svibnja.
- Rotor je dobar, siguran, signalizacija je dobra. Kroz tunel bi dozvoljena brzina trebala biti 60 km/h, pa čak kad je dobro vrijeme i 80 jer je on nov, moderan i nema razloga da se kroz njega vozi jako sporo. Ovo za 40 km/h je opasno jer se netko može zabiti u vas. Tuneli su napravljeni da bi promet bio protočniji. Asfalt je novi i kvalitetan i treba se voziti 70 km/h - rekao je sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec te nadodao kako rotor nije napravljen da bi bio preopterećen kao stari.
- Veći dio prometa treba ići kroz tunele, a na samom rotoru se treba voziti sporije i paziti na skretanja. Spominju se i semafori, ali to je dobro napravljeno. Za ovako velike kružne tokove to je utemeljeno vještačenjima da pridonosi većoj sigurnosti prometa. Što se tiče gužve one se ionako ne očekuje u velikom obujmu baš u tom krugu - pojasnio je Husinec.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Sve autobusne linije koje prolaze rotorom vraćaju na svoje redovne trase kao prije početka samih radova, a autobusna linija 607 (Savski most – Sopot) nastavlja voziti do završetka radova i uspostavljanja tramvajskog prometa što se očekuje u travnju ove godine.
Vrijednost rotora je 331,7 milijuna kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 321 milijun kuna, od čega se 272,8 milijuna sufinanciralo iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 48,1 milijun kuna iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Iz gradske blagajne za rotor se izdvaja oko 11 milijuna kuna.