Najviše na svijetu: Na milijun ljudi u Hrvatskoj je 31 donor

Srce Katarine Ražov, koja je u srijedu podlegla ozljedama nakon teške prometne nesreće, već je spasilo život drugome.

U zagrebačkoj KB Dubrava transplantirali su ga muškarcu (53). Katarina Ražov (22) iz Škabrnje stradala je u prometnoj nesreći u nedjelju kraj Zadra. Oko 22.20 na njezin auto naletio je Ratko Lučić (75) u Mercedesu. Iz neutvrđenih razloga prešao je u suprotni trak. U sudaru je poginula njegova suputnica Marica Galac (75), a Katarina je podlegla ozljedama u srijedu.

RODITELJI DONIRALI ORGANE Jaki u bolu: Naše Katarine više nema, ali njeno srce živi i dalje

- Odlučili smo donirati zdrave organe naše pokojne kćeri da spasimo drugu djecu. Želimo pomoći onima kojima je pomoć potrebna - rekao je tad njezin otac Božo Ražov.

Prvi smo u svijetu po transplantaciji bubrega i jetre

Motiv da pomognu drugima glavni je razlog većine koja pristaje darovati organe svojih najbližih. Iz Hrvatske donorske mreže doznajemo kako je svega 15 posto onih koji se na taj čin iz različitih razloga ne odlučuju.

- U Hrvatskoj je na milijun stanovnika 31 donor, što nas smješta u sam svjetski vrh. Gledano kroz taj parametar, Hrvatska je prva u svijetu po broju transplantacija bubrega i jetre, a drugi smo po transplantaciji srca. Smatram da je to zato što je struka proteklih godina puno uložila u problematiku pa je u Hrvatskoj transplantacija već davno postala rutinski zahvat - objašnjava predsjednik Hrvatske donorske mreže dr. Nikola Žgrablić. Dodaje kako svake godine Hrvatska donorska mreža, Ministarstvo zdravstva i fondacija TPM iz Barcelone financiraju edukaciju 20 novih transplantacijskih koordinatora koji u bolnicama diljem Hrvatske skrbe o cijelom procesu - od traženja organa do operacije.

- Većina, 90 posto doniranih organa, dolaze od preminulih donora. Najviše transplantacija sa živih donora odnosi se na bubreg i njih je oko pet posto. Nadamo se da ćemo uskoro popraviti tu sliku jer rezultati su uvijek bolji kad organ dolazi od živog donora - nastavio je dr. Žgrablić. Ističe kako je transplantacija jedini mogući način liječenja pacijenata s kroničnim zatajenjem organa, a zahvaljujući činjenici da u Hrvatskoj rade vrhunski stručnjaci u tom području, znatno se produljio životni vijek i kvaliteta života transplantiranih pacijenata.

- Mnogim pacijentima transplantacija doslovno trenutačno spašava život i produljuje ga za dvadesetak godina, a i tad se može razmišljati o ponovljenoj transplantaciji - objasnio je.

U Njemačkoj se na bubreg čeka i do 10 godina

Dodatno, liste čekanja za pojedine organe, poput bubrega, relativno su kratke i čeka se do najviše godinu dana, dok se, primjerice, za bubreg u Njemačkoj čeka i do deset godina. Hrvatska je od 2007. članica Eurotransplanta, neprofitne organizacije za doniranje i dodjeljivanje organa za transplantaciju. Ujedno, našu su zemlju proglasili najuspješnijom članicom. Njihov sustav funkcionira tako da bolnica, ako postoji organ koji se može donirati, o tome obavještava Ministarstvo zdravstva, a ono obavijest šalje u Eurotransplant u centralu u nizozemskom Leidenu.

U bazi podataka svih koji čekaju na organ računalni sustav pronalazi pacijenta najpogodnijeg za transplantaciju i slijedi operacija. U Hrvatskoj trenutačno 356 ljudi čeka šansu za novi život nadajući se donoru bubrega, jetre, srca i gušterače.