'Najveće zlo današnjice. Hranio bi nas GMO-om i polako ubijao'

Monsanto s opravdanjem nazivaju velikim zlom današnjice jer je riječ o kontroverznoj korporaciji s brojnim tužbama, optužbama i izgubljenim sudskim sporovima radi lažnog reklamiranja i plasiranja na tržište potencijalno opasnih, a prema mnogim istraživanjima, i kancerogenih proizvoda – kaže nam Antonio Dražović, supredsjednik Slobodne Hrvatske i jedan od organizatora Marša protiv Monsanta koji se organizira u subotu 21. svibnja u Zagrebu i Osijeku, ali i u ostalim gradovima Europe.

Monsantno je korporacija  sa sjedištem u saveznoj američkoj državi Missouri, a svoje poslovanje zasniva se na prodaji i distribuciji genetski modificiranog sjemenja, pesticida i herbicida. Monsantovi usjevi koje poljoprivrednici u zaštitnim odijelima prskaju njihovim pesticidima omogućavaju urod takvog usjeva i pod posve ekstremnim uvjetima. 

- Povijest Monsanta seže više od 100 godina unatrag krenuvši u pogon kao kemijska tvornica s brojnim i zastrašujućim aferama, a danas prednjači u prodaji GM sjemenja i hrane predstavljajući tako opasnost za cijeli biljni i životinjski sustav – objašnjava nam Dražović, po stuci nastavnik fizikalne medicine i rehabilitacije.
On smatra da ova multinacionalna korporacija utjelovljuje najgore elemente globalne ekonomije – predatorsko uništavanje konkurencije, patentiranje prava na sjeme, proizvodnju i distribuciju GMO sjemena koje dugoročno nanosi nepopravljivu štetu tlu i poljoprivredi, lobiranje i potkupljivanje vlada i agresivno promicanje vlastite agende 

Povezanost Monsanta i vlade SAD-a

Njegovo mišljenje dijeli i dr. sc. Ivica Kelam iz Agencije za bioetiku i socijalnu ekologiju. 
- Monsanto je vodeća poljoprivredna biotehnološka korporacija, te je dovoljno financijski ali i politički moćna da vrši pritisak na one zemlje koje odbijaju genetički modificirane usjeve. Monsanto i ostale korporacije ulažu ogromne napore kako bi dokazali sigurnost svojih proizvoda, te se žestoko protive svakom kritičkom mišljenju. Ova politika je vidljiva u slučaju Svjetske zdravstvene organizacije koja je prošle godine Monsantov herbicid glifosat  prebacila u kategoriju „vjerojatno kancerogen“. Zahvaljujući WikiLeaks diplomatskim depešama vidljiva je povezanost Monsanta i State Departmenta SAD pri čemu je otkriveno kako pojedini američki veleposlanici ne prežu ni od pozivanja na mjere ekonomske odmazde za države koje se protive GMO-u. - kaže nam Kelam.

dr. sc. Ivica Kelam

Studija kanadskih stručnjaka iz 2012. analizirala, priča nam Kelam, krv 30 žena i 39 trudnica i došla do šokantnih podataka
Utvrđena je prisutnost aditiva (3-MPPA) koji se koristi u formulaciji glifosata (ključnoga sastojka herbicida Roundup na koji su GM usjevi otporni) u krvi svih trudnica te 67 % žena obuhvaćenih u studiji.

- Osim toga otkriven je i toksin Cry 1Ab koji je ključni sastojak Bt usjeva, u krvi čak 93 % trudnica i 80 % fetusa. Iz ove, ali i drugih studija vidljivo je da je najveća potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i okoliša prekomjerno korištenje herbicida i insekticida u proizvodnji GM usjeva.  - ističe  Kelam.

GMO na policama hrvatskih trgovina

Dražovića zabrinjava to što po istraživanjima Hrvati imaju gotovo najveći postotak glifosfata u tijelu od svih Europljana.
Taj spoj u tijelo dospijeva putem hrane koja je prskana štetnim herbicidima i pesticidima.

- Europska komisija odobrila je upotrebu 58 GM proizvoda (pamuk, soja, kukuruz, uljana i šećerna repica…), uključujući i GM hranu za životinje, odnosno stočnu hranu. Meso koje uvozimo dolazi od životinja koje se hrane GM hranom, pa se postavlja pitanje da li tako GMO preko hrane koju jedemo dospijeva u naša tijela? Najvjerovatnije da, a istraživanje o glifosfatu to i potvrđuje. Europska unija dala je “slobodu” pri odlučivanju država članica hoće li u svojoj zemlji distribuirati i uzgajati GMO proizvode. Hrvatska je proglasila u svim županijama GMO-free zonu i dopušta maksimalnu količinu GMO-a u hrani od 0.9%. No unatoč tome izgledno je kako se genetski modificirane namirnice koje su opasne po zdravlje ipak nalaze na policama hrvatskih trgovina i za to nitko ne odgovara. - kaže Dražović

Kontaminiraju polja domaćih seljaka

Prodaju, promet i uzgoj GMO proizvoda na svom teritoriju zabranjuje 38 zemalja na svijetu. No, u većini tih zemalja, tvrdi Dražović, omraženi Monsanto (ne)legalno posluje, prodaje svoja hibridna sjemena i pesticide za suzbijanje korova. 
- Eksperimentiranje GM usjevima pretežno se odvija na teritoriju zemalja u razvoju. Argentina je bila najveći eksperiment GM usjeva i idealan je primjer uništavanja permakulture i bioraznolikosti kroz politiku Monsanta i ostalih multinacionalnih kompanija. Domaći seljaci izgubili su poslove, a zavladala je monokultura GM biljaka poput soje i pamuka – objašnjava Dražović te dodaje kako postoje nebrojeni primjeri u mnogim zemljama gdje Monsanto zasadi određene usjeve te kroz postupak prskanja kontaminira susjedna polja domaćih seljaka kojima usjevi zatim propadaju jer opstaje samo GM sjeme.

 - Zakon omogućava da proizvođač koji ima pravo vlasništva nad nekim sjemenom može tužiti one koji posade takvo sjeme bez prethodnog kupovanja istog. Također je zabranjeno ostavljati sjeme za iduću žetvu, već se mora kupiti novo. Monsanto to opravdava time što opetovanom kupnjom njihova sjemena i pesticida imaju dovoljna financijska sredstva za ulaganja u nova istraživanja o GMO-u - pojašnjava Dražović

Poljoprivreda SAD-a je kompletno genetički modificirana

No osim zdravstvene, prijeti i ekonomska opasnost, za cijelo čovječanstvo, ističe Kalem, a ona leži u “porobljavanju” i ovisnosti koju nameću velike kompanije koje se bave biotehnologijom, predvođeni Monsantom, najvećeg proizvođača genetički modificiranog sjemena.
- Kroz potpisivanje ugovora o korištenju tehnologije, poljoprivrednici kupuju u paketu GM sjeme i herbicide na koju su GM usjevi otporni, te tako dolaze u podređeni položaj.  Poljoprivreda SAD-a, kompletno je genetički modificirana, Argentine također, Brazila većim dijelom, a sada su u opasnosti i države Europske unije ukoliko se potpiše Transatlantski sporazum o trgovini i ulaganju (TTIP) – naglašava Kelam.

TTIP donosi genetski promjenjenu hranu i kemiju u Europu

Transatlantski pregovori o slobodnoj trgovini - TTIP, između Europe i SAD-a počeli su prije tri  godine, a TTIP sporazum se često naziva i Trojanskim konjem jer se pod izlikom ukidanja trgovinskih barijera, od američkih koorporacija pokušava progurati sustav potpune deregulacije i rušenja standarda u zaštiti radnih prava, sigurnosti hrane, zdravlja i obrazovanja, a korporacijama daje nevjerovatne pogodnosti u odnosu prema suverenim državama, objašnjava Dražović. TTIP i GMO, naime, idu u paketu. Ako ga potpišemo, GMO nam dolazi.
- Ovaj Sporazum nam može naštetiti u velikoj mjeri jer osim navedenog, sporna je klauzula ISDS u tom ugovoru, a koja daje pravo korporacijama da tuže državu ukoliko se ne prilagode korporacijskim standardima i tržištu ili na bilo koji način ugroze poslovanje ili stjecanje profita multinacionalnih korporacija.- ističe Dražović

Međunarodni marš protiv Monsanta osim u Zagrebu i Osijeku održat će se još u tristotinjak gradova u 41 državi na šest kontinenata. Lani je u Berlinu 350 000 prosvjednika izašlo na ulice protiv TTIP ugovora i tako ga obustavilo, a od prvih prosvjeda sve se više ljudi pridružuje borbi protiv GMO-a. Iako tvrtka Monsanto u Hrvatskoj ne prodaje GMO sjeme jer je ono zakonom zabranjeno, na europskom i svjetskom planu lobira za usvajanje TTIP sporazuma koji bi joj širom otvorio vrata europskog tržišta, a Hrvatska u tom slučaju sama po sebi ne bi mogla ništa učiniti da se zaštiti.

Pojačati inspekcijski nadzor

Hrvatska inače ima dobar zakon o GMO-u  pravilnike o uporabi kemijskih zaštitnih sredstava koji su izrađeni u svrhu zaštite proizvodnje hrane.
- Koliko se on krši ili poštuje ovisi o radu inspekcijskih službi u ministarstvima poljoprivrede, okoliša, zdravstva, i srodnim institucijama. Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor i strogo provođenje Zakona o GMO-u. A Monsanto je u Hrvatskoj prisutan već godinama, kroz svoje proizvode za kemijsku zaštitu bilja i sjemenski brand DeKalb – kaže Kelam.
Da treba pojačati inspekcijski nadzor misli i Dražović, kako bi potrošači bili sigurni da na policama nema proizvoda i namirnica koje sadrže GMO, ali i zakonodavnim mjerama osnažiti ekološku poljoprivredu.

- Dolazak Monsanta značio bi kraj poljoprivrede kakvu poznajemo. Implementacija genetski modificiranog sjemenja i usjeva, uz nagađanja da bi to mogla biti Slavonija, devastiralo bi domaću poljoprivrednu proizvodnju, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) bila bi stvar prošlosti jer ne bi mogli konkurirati niti prosperirati pored takvog proizvođača. Ovo bi bio direktan udarac našim domaćim poljoprivrednicima koji su ionako na rubu egzistencije radi politike koju naša Vlada provodi. Između ostalog, dolazak Monsanta za sobom bi donio amerikanizaciju tržišta i novu standardizaciju hrane, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Takva hrana je niskokvalitetna i potencijalno opasna po zdravlje, a najbolji primjer vidimo u klasičnoj “fast-food” prehrani amerikanaca koji su vodeći po broju oboljelih od karcinoma, dijabetesa i srčanih udara. Dakle, takva kompanija može nam napraviti samo nepopravljivu štetu u gospodarskom i zdravstvenom aspektu - tvrdi Dražović

Apsolutno smo samoodrživi

- Činjenica je da Hrvatska iskorištavanjem poljoprivrednih  resursa može prehraniti 20 milijuna stanovnika. Međutim, posljednjih dvadesetak godina kontinuirano se smanjuju poljoprivredne površine tako da je s 1,69 milijuna hektara oranica i jednako toliko pašnjaka i livada danas obrađujemo 800 tisuća hektara i koristimo oko 500 tisuća hektara pašnjaka te uz postojeći sustav i organizaciju proizvodnje postali smo uvozni ovisnici. Tako smo u 2011. godini uvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 2,17 milijarda dolara, što je bilo 11% ukupnog uvoza u RH - smatra Kelam.