Najskuplje hrvatsko vino dvije je godine ležalo na dnu mora

- Ono što posebno želimo naglasiti je da je Navis Mysterium u potpunosti hrvatski proizvod. Vino je plavac mali iz Janjine, amfora se peče od gline u Požegi, "noge" u kojima se drži amfora su od kovanog željeza iz Siska, kutije se rade u Varaždinu, vino je odležavalo u našem Jadranskom moru - priča Ivo Šegović.

Uspjeli iz trećeg pokušaja

Vinska priča dvojice prijatelja nije tekla baš tako glatko. Kad su prvi put 2011. godine polegli u kavezima boce u more, more je probilo čepove i propalo je vino u 200 boca. Godinu kasnije čepove na bocama su obložili s dva sloja voska, no opet je nešto boca propalo zbog probijanja mora. Tek u trećem pokušaju su boce zaštitili s dva sloja voska i gumom u tekućem stanju te ih stavili u amfore. Pritom su kombinirali i amfore rasporedili na više lokacija u Malostonskom zaljevu i Mljetskom kanalu.

Privatni album

- Dok se zbog jakog strujanja mora u Mljetskom kanalu na amfore i boce nije ništa uhvatilo, u Malostonskom zaljevu su rezultati bili fascinantni. Vizualno, amfore i boce su izgledale kao da smo zaronili na mjesto brodoloma nekog jedrenjaka od prije nekoliko stotina godina, bile su prekrasno "obrasle" morskom florom i školjkama - priča Ivo Šegović.

Zbog vina svakih 10 dana zaranjao u more

Pravdajući visoku cijenu vina, Ivo, koji je inače strastveni ronilac, tvrdi da je zbog potrebe nadzora amfora i boca morao svakih 10 dana u posljednje dvije godine skočiti u more i zaroniti do kaveza u kojima je vino odležavalo na uvijek istoj temperaturi, zbog čega je takve uvjete i nazvao idealnim. 

- Trebalo je svaki put otvarati i kušati vina te tako provjeravati je li došlo do prodiranja mora. Dok ne završi u prigodnoj darovnoj kutiji, svaku amforu i bocu u kavezu zaključanu katancem na dnu mora trebalo je dignuti barem pedeset puta, a to vam je isto toliko zarona. Više sam vremena provodio u moru nego na kopnu - priča Ivo dodajući da se ne može točno odrediti trajanje cijelog procesa, "jer sve ovisi o prirodi i lokalitetu na kojemu se drži vino".

Privatni album

Naime, do pojave prvih kamenica na amforama i bocama potrebno je nekad devet mjeseci, a nekad i godinu dana. Prije uranjanja vino u amforama i bocama odležava tri mjeseca u podrumu. Opet, nakon vađenja iz mora treba proteći jedno razdoblje desalinizacije.

- I nijedna amfora i boca nisu iste, sve su unikatna djela prirode - tvrdi Ivo.

Brodska tajna osvojila srebrnu medalju

Nakon plavca malog iz Janjine, Ivo i Edi udruženi u tvrtku Edivo kane u amfore stavljati Dingač i Postup od grožđa svojih kooperanata s tih područja, a posao će proširiti i na maslinovo ulje. 

Inače, Hrvatska se može pohvaliti i s pjenušcima koji su, prvi u svijetu, fermentirali na morskom dnu na dubini od 30 metara. Taj eksperiment je 2006. godine provela Poljoprivredna zadruga Vrbnik nekih pola milje od vrbničke obale, a rezultati su bili iznad očekivanja. Na stalnoj temperaturi od 12 stupnjeva, u polumraku, miru i tišini, te uz veći pritisak nego u podrumu, morski pjenušac, prigodno nazvan Valomet, bio je kudikamo bolji od onoga iz podruma. Valomet se radio isključivo od vrbničke žlahtine.

Da Navis Mysterium nije samo atraktivan suvenir, nego je riječ i o uistinu vrhunskom vinu, pokazuje priznanje koje su Ivo i Edi dobili na nedavno održanoj Sabatini u Tučepima dobivši za kvalitetu svojeg vinskog uratka – srebrnu medalju.