Najpozitivniji političar je i dalje Zoran Milanović, a Banožić je prvi put na listi najnegativnijih

Sukob na državnom vrhu u kombinaciji s eskalacijom pandemije političkoj je sceni uglavnom donijelo negativne bodove. Najviše je to vidljivo kroz doživljaj smjera kretanja države, ali i kod čelnih ljudi u zemlji, manjim djelom i kod stranaka.

Rejting stranaka

Iako uz blagi pad, stranka na vlasti, sada već tradicionalno, prvi je izbor. HDZ bira najviše ispitanika, nešto više od 27 posto (27,6 posto podrške imali su u prethodnom mjerenju za listopad). Mrtva trka između posrnulog SDP-a i platforme MOŽEMO!, koja se teško snalazi s vođenjem glavnog grada, ide dalje. U studenom je SDP na 16 posto (u listopadu bio na 16,1 posto), a MOŽEMO! na 15,9 (u listopadu bili na 17,1 posto).

Kod sve tri prve opcije vidljiv je pad rejtinga, dok MOST u studenom bilježi rast. Sada su na 8 posto (u listopadu bili na 6,7 posto). Raste i Domovinski pokret s novim predsjednikom, no samo do 5 posto (u listopadu bili na 3,7 posto).

Svi ostali su daleko; od HSS-a (studeni 1,3 posto - listopad 1,3 posto), preko FOKUS-a (studeni 1,3 posto - listopad 1,2 posto), CENTRA s novim predsjednikom Ivicom Puljkom (studeni 1,2 posto - listopad 1,2 posto), a isti rejting imaju i Hrvatski suverenisti (studeni 1,2 posto - listopad 1 posto).

Još niže je ŽIVI ZID (studeni 1,1 posto - listopad 1,2 posto), pa IDS (studeni 1 posto - listopad 1,1 posto), svi ostali su ispod toga, a bazen neodlučnih i dalje je širok - 15,5 posto.

Najpozitivniji političari

Najodlučnije ove godine ispitanici su za najpozitivnijeg političara odabrali predsjednika Zorana Milanovića (studeni 23,7 posto - listopad 21,9 posto). Nakon teške verbalne paljbe usmjerene prema Vladi četvrtina građana vidi ga u pozitivnom svjetlu. Upravo je premijer, kojeg je predsjednik nazvao hodajućim državnim udavom, ostao drugi izbor. Uz blagi pad rejtinga, Andrej Plenković najpozitivac je za gotovo 17 posto ispitanika (u listopadu bio na 17,5 posto). Rejting je od listopada gotovo prepolovio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević iako je zadržao treću poziciju (studeni 5,3 posto - listopad 9,9 posto).

Uz rast rejtinga slijedi ministar financija Zdravko Marić (studeni 3 posto - listopad 2,1 posto), a rast bilježi i novi vođa Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (studeni 2 posto - listopad 0,7 posto). U top deset stigli su i Marin Miletić (studeni 1,1 posto - listopad 0,6 posto) i Biljana Borzan (studeni 1 posto - listopad 0,2 posto) i to s boljim rejtingom od predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji je ispod jedan posto (studeni 0,9 posto - listopad 0,7 posto).

On ima isti rejting kao Božo Petrov (studeni 0,9 posto - studeni 1,3 posto) ali i rijetko u javnosti prisutan Mislav Kolakušić (studeni 0,9 posto - listopad 0,5 posto). Nitko je na ovoj ljestvici još traženija roba nego u listopadu; u šumi kavanskih uvreda, četvrtina ispitanika samo bi njemu dali prestižnu titulu najpozitivca (studeni 23,7 posto - listopad 22,6 posto).

Najnegativniji političari

Istodobno vodeći dvojac u državi bilježi veliki skok negativnog doživljaja. Prvi najnegativac ostao je premijer Plenković (studeni 29,9 posto - listopad 23,6 posto). S gotovo 30 posto ovo je njegov najlošiji rejting na ovoj ljestvici u proteklih godinu dana. Od prošlog mjeseca predsjednik Milanović povećao je negativni doživljaj za više od 7 postotnih bodova i ostao na drugoj poziciji (studeni 18,9 posto - listopad, 11,9 posto). Na trećoj poziciji je treći predsjednik koji se u sukobe vrha države i nije aktivno uključio pa predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića od listopada nešto manje građana negativno ocjenjuje (studeni 3,2 posto - listopad 4,6 posto).

Slijede Peđa Grbin (studeni 3,1 posto - listopad 4,8 posto), Milorad Pupovac (studeni 3,0 - listopad 2,5 posto), pa Vili Beroš (studeni 2,5 - listopad 2,8 posto).

U top deset negativaca prvi je put stigao ministar obrane Mario Banožić (studeni 2,3 posto - listopad 0 posto) čiju smjenu traži predsjednik dok je Banožić, doduše usamljeno, zazivao njegovu smjenu. Tu je još i prvi čovjek Stožera Božinović (studeni 1,2 posto - listopad 0,5 posto), dok svi ostali političari izazivaju manje negativnog doživljaja. Da su negativni svi stav je više od 10 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prošlog su mjeseca sve ocjene rasle, u studenom sve - padaju. Pantovčaku ostaje trojka, ali sa slabijim prosjekom (studeni 3,01 - listopad 3,21), Vlada je pala na dovoljan dva (studeni 2,42 - listopad 2,51) baš kao i parlament s tim da je prosječna ocjena Sabora još niža (studeni 2,15 - listopad 2,20).

Smjer kretanja zemlje

Završavamo sa smjerom kretanja države i poraznim rezultatima. Kao što se vidi na crvenoj krivulji dodatno raste postotak onih koji smatraju da idemo u pogrešnom smjeru: više ih je od 72 posto (u listopadu je bilo 62,5 posto). Toliko pesimističnih posljednji put bilo je prije više od tri godine! 10-ak posto ne može se odlučiti, a samo 17 posto građana smatra da idemo u dobrom smjeru dok ih je u listopadu to smatralo 23,3 posto. Iako je među optimistima najviše HDZ-ovih birača i njih manje od polovine smjer ocjenjuje dobrim.

Uslijed eskalacije covid krize i sukoba Pantovčaka i Banskih dvora u što su upleli i vojsku, snažna je ovo poruka kompletnoj političkoj sceni koju im šalju oni koji ih biraju i kojima odgovaraju. 

NAPOMENA: Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 2. do 5. studenog 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.