Mjanmarska vojska svrgnula je izabranu vladu 2021., a zbog smrtonosnih napada na prodemokratske protivnike i civile doživjela je globalnu osudu
Najmanje 50 mrtvih u zračnom napadu vojske u Mjanmaru
Najmanje 50 ljudi ubijeno je u utorak u središnjem Mijanmaru u zračnom napadu vojske na događaj u organizaciji protivnika vojne hunte, izvijestili su mediji.
Pozivajući se na izjave stanovnika u području Sagainga, BBC, Radio Free Asia (RFA) i portal Irrawaddy objavili su kako je između 50 i 100 ljudi, uključujući civile, poginulo u napadu.
Reuters nije mogao odmah verificirati taj navod, a glasnogovoronik vladajuće mjanmarske vojske nije odgovorio na poziv.
Pripadnik Narodnih obrambenih snaga, naoružane skupine koja se protivi hunti, rekao je Reutersu da su borbeni zrakoplovi pucali na ceremoniju otvaranja njihova lokalnog ureda.
"Za sada je točan broj žrtava još uvijek nepoznat. Još ne možemo izvući tijela", rekao je anonimno pripadnik Narodnih obrambenih snaga.
Mjanmarska vojska svrgnula je izabranu vladu 2021., a zbog smrtonosnih napada na prodemokratske protivnike i civile doživjela je globalnu osudu.
Incident u utorak možda je i najsmrtonosniji u nizu zračnih napada na pobunjenike, među kojima je i napad mlažnjakom na koncert u listopadu koji je odnio živote najmanje 50 civila u državi Kachin.
Mjanmarska prodemokratska vlada u egzilu, Vlada nacionalnog jedinstva, osudila je napad, nazvavši ga "još jednim primjerom neselektivne upotrebe ekstremne sile protiv civila".
Prošlog mjeseca, najmanje osam civila, uključujući djecu, ubijeno je u zračnom napadu na selo u sjeverozapadnom Myanmaru, naveli su skupina za ljudska prava, pobunjenici iz etničkih manjina i mediji.
Najmanje sedam ljudi ubijeno je i u siječnju, kada je vojska bombardirala selo u istoj regiji, a vojni helikopter je ubio djecu kod škole u Sagaingu prošloga rujna.
Vojska odbacuje međunarodne optužbe da je počinila zločine protiv civila i kaže da se bori protiv "terorista" koji žele destabilizirati zemlju.
Zapadne zemlje uvele su sankcije hunti kako bi joj smanjile prihode i otežale nabavu vojne opreme od ključnih saveznika i dobavljača poput Rusije.
Najmanje 1,2 milijuna ljudi raseljeno je zbog borbi nakon državnog udara, prema podacima Ujedinjenih naroda.