Jedna je mikrobiologinja otišla u mirovinu, a druga je otišla raditi u inozemstvo kako doznaju 24sata
Najjužnija županija ostala bez mikrobiologa: 'Bolnica u 21. stoljeću ne može bez njih'
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić potvrdio je navode HUBOL-a (Hrvatska udruga bolničkih liječnika) da su ostali bez mikrobiologa, te da su na sastanku u Ministarstvu zdravstva dogovorili da će im na tjedan dana dolaziti na rad neki od mikrobiologa iz drugih zavoda za javno zdravstvo.
- Početkom godine ostali smo bez dvije mikrobiologinje. Jedna je otišla raditi u inozemstvo, a druga u mirovinu. Liječnica koja je sad u mirovini pomaže nam kad može, ona sad živi u Zagrebu tako da ne može stalno biti tu. Ovaj tjedan je bila, no kad nje nema, nemamo mikrobiologa. Bili smo na sastanku s ministrom Berošem i dogovorili da ćemo surađivati s ostalim zavodima koji će nam slati mikrobiologe na rad u Dubrovniku dok ne nađemo drugo rješenje - rekao nam je Lakić.
Ravnatelj OB-a Dubrovnik, dr. Marijo Bekić istaknuo je da su o novonastalom problemu i Zavod i bolnica izvijestili Ministarstvo zdravstva.
- OB Dubrovnik uopće nema mikrobiologa, ali je Zavod za javno zdravstvo DNŽ ostao bez mikrobiologa što će posljedično imati reperkusije i na OB Dubrovnik. O novonastalom problemu su i Zavod i nolnica izvjestili Ministarstvo zdravstva - odgovorio nam je ravnatelj.ž
'Bolnica može raditi bez potpore mikrobiologa, ali je pitanje efikasnosti tog rada'
Razgovarali smo i sa Stjepanom Đuričićem, specijalistom infektologije OB-a Dubrovnik, koji nam je rekao da bez mikrobiološkog laboratorija liječnici ne mogu raditi.
- Zavod za javno zdravstvo DNŽ-a je taj koji radi obradu mikrobioloških uzoraka za naše pacijente iz bolnice i za domove zdravlja. U 21. stoljeću je nepojmljivo dobro liječiti pacijente bez potpore mikrobiološke službe - rekao je za 24sata dr. Đuričić.
Infektolog Đuričić opisao nam je što se događa kad nema mikrobiologa upozorivši na ogroman problem.
- Liječnik iz primarne imat će problem kako dobiti urinokulturu za pacijenta koji, primjerice, ima problem s mokrenjem. Mi, primjerice, imamo pacijenta na intenzivnoj koji je spojen na respirator te ima upalu pluća, trebamo mu uzeti uzorak trahealnog aspirata i poslati na analizu u mikrobiološki laboratorij kako bismo dobili uzročnika upale te da nam daju popis lijekova koji ga mogu spasiti. Ili imamo banalnu stvar koja se može liječiti empirijski, ali ako liječenje ne ide dobro, pacijentu se treba dati ciljana terapija, a za to nam treba mikrobiolog koji će reći uzročnika bolesti. Bolnica može raditi bez potpore mikrobiologa, ali je pitanje efikasnosti tog rada - rekao nam je dr. Đuričić.
U HUBOL-u ističu da se na mnoge natječaje za specijalizaciju ne javlja baš nitko te da se na nedavnom natječaju za šest specijalizacija za hitnu medicinu na Rebru javilo samo dvoje kandidata.