Najduža opsada u povijesti: U Sarajevu poginulo 14.000 ljudi

Kraj 20. stoljeća, Europa, olimpijski grad. Opsada koja je trajala tri puta dulje od opsade Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. Glavni grad Bosne i Hercegovine pretrpio je jednu od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja. Sarajevo je doživjelo najdužu opsadu jednog glavnog grada ikada.

Teror, smrt, ulice pune krvi... Opsada koja je počela demonstracijama za mir trajala 44 mjeseca ili 1425 dana. Sve je počelo na današnji dan prije točno 25 godina. Građani su mirno stajali i uzvikivali "Želimo mir". Snajperisti su otvorili vatru na ljude i ubili Suadu Dilberović i Olgu Sučić - prve žrtve opsade grada u kojem su se samo osam godina ranije održale Zimske olimpijske igre.

Građani Sarajeva uskoro su ostali bez struje, a potom i bez vode, grijanja i svega što je omogućavalo normalan život. Škole su rijetko radile, a onda i prestale...

Ubili su 1600 djece

Prema nekim procjenama, na Sarajevo su snage bosanskih Srba odnosno Vojska republike srpske i JNA  ispalile 64.490 granata i projektila u prve dvije godine opsade ili otprilike 329 dnevno. Najviše je bilo 22. srpnja 1993., kada je ispaljeno 3.777 projektila na grad.  Sveukupno, procjenjuje se da je između 480.000 i 500.000 projektila ispaljeno na grad.

Opsada u Sarajevu je uzrokovala oko 14 tisuća žrtava - najveće stratište rata po ljudskim gubicima. Od toga je poginulo 5600 civila među kojima je 1600 djece. 

Liječnici, ' heroji u bijelom' radili su danonoćno u nemogućim uvjetima. Bez dovoljno lijekova, hrane, energenata, u improviziranim salama i improviziranim instrumentima.  

Najveći zlotvori bili su snajperisti

Najviše od svega građani Sarajeva strahovali su od snajperista.  Prema nekim podacima samo od rujna 1992. do kolovoza 1994. likvidirali su 3798 nedužnih građana. Liječnici glavne bolnice u gradu primali su i do 20 ranjenih žrtava snajpera dnevno. Dosad niti jedan snajperist nije odgovarao za svoje zločine.

Tijekom opsade, broj samoubojstava u Sarajevu je dramatično porastao, broj pobačaja se udvostručio, a broj rođene djece smanjio za 50 posto. Broj stanovnika se pri kraju opsade 1995. godine smanjio na 250.000.

Pokolj na tržnici

Vijećnica, najljepši i najreprezentativniji objekt iz austrougarskog perioda građen u pseudo-maurskom stilu nije također bio pošteđen. Više puta je bila granatirana, a u kolovozu 1992. je zapaljena. U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. 

Na centralnu sarajevsku tržnicu Markale pala je granata oko podne u veljači 1994. godine i ubila 68 Sarajlija te ih 144 teže ranila. Šest mjeseci kasnije Vojska Republike Srpske oko 11 sati ujutro opet je ciljala na najprometniju sarajevsku tržnicu i ubila 37 ljudi dok ih je 90 ranjeno