'Nafta je Venezueli od blaga postala teški uteg oko vrata'

U Venezueli je situacija vrlo jasna. Imamo suprostavljene dvije strane koje iza sebe imaju moćne sile. S jedne strane Juan Guaidó kojeg podržava SAD i Europska unija, dok je s druge strane Nicolas Maduro kojeg podržava Rusija i Kina. Pobijedit će onaj koji bude pridobio vojsku, vrlo jednostavno. U Venezueli je vojska od iznimnog značaja, ako nemate njezinu podršku nećete postići ništa - rekao je Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna i geopolitička pitanja.

Također je ustvrdio da je trenutna situacija bezizlazna. 

- Tko god pobijedio neće moći uspostaviti potpunu kontrolu nad državom. I sad možemo vidjeti da Maduro ne drži sve poluge državne vlasti. Još uvijek se može osloniti na vojsku, ali pitanje je do kad. Gospodarska situacija je vrlo teška i pitanje je kad će ponestati novaca kojim se može kontrolirati vojska -  objasnio je Cvrtila.

Naglasio je da je nafta vrlo bitan čimbenik u ovome sukobu. 

- Nafta je od pravog blaga Venezueli postala uteg oko vrata. Situacija bi se odavno već riješila da nije toliko bogata naftom. Niti SAD-u niti Rusiji, ali i drugim zemljama ne bi bilo u interesu toliko se uplitati i trošiti svoju energiju i financije na državu od koje nemaju nikakve koristi. Međutim, u Venezueli je svima važno da imaju svog čovjeka - pojasnio je Cvrtila.   

Inače, Venezuela godinama trpi hiperinflaciju i nestašicu osnovnih potrepština. Hugo Chavez je 1999. došao na vlast i započeo Bolivarsku revoluciju. U Venezueli je sva energija koncentrirana u naftnoj industriji. Chavez je poduzeo neke korake u jačanju drugih industrija, ali ona se kretala vrlo sporim koracima. S visokom cijenom nafte, a Venezuela je bila peti najveći izvoznik na svijetu, njegove su reforme nastojale smanjiti ekonomsku nejednakost. Maduro je preuzeo vlast 2013., nakon Chavezove smrti, kad se gospodarstvo, zbog pada cijene nafte, počelo urušavati.

Maduro je drugi put pobijedio na predsjedničkim izborima 2018. godine, ali većina  zemalja u regiji ovog puta odbila je prihvatiti Madura kao predsjednika Venezuele. Samo nekoliko prijateljskih država poduprlo ga je tog dana i tako otkrilo prirodu svojih režima. A to su Bjelorusija, Bolivija, El Salvador, Nikaragva, Turska i Rusija koje su poslale svoje predstavnike na Madurovu inauguraciju. 

Opozicija je osporavala Madurovu pobjedu na izborima 2013. i 2018., ali nije uspjela dobiti širu potporu u svijetu i Maduro je 'preživio'. Sukob u podijeljenoj i krizom izmučenoj zemlji ima i geopolitički karakter jer Madura snažno podupiru Rusija i Kina, ali ne i SAD. 

Sankcije koje je SAD nametnuo Venezueli su gospodarski oslabile zemlju. Počele su za vrijeme Bushove administracije i nastavile su se za vrijeme Obamine koja je Venezuelu stavila na listu zemalja koje predstavljaju prijetnju za sigurnost SAD-a. Trumpove sankcije su samo nastavak.

Kriza vlasti u Venezueli je eskalirala 23. siječnja kada se lider oporbe Juan Guaidó proglasio privremenim predsjednikom države kojeg je od ukupno 193 priznalo oko 40 zemalja, a uz njega je stalo tisuće prosvjednika, ali i  Maduro ima brojne pristaše. Vikendom su deseci tisuća ljudi u crvenoj odjeći sudjelovali na antiimperijalističkom skupu u znak potpore aktualnom predsjedniku. Traže da se poštuju njihovi glasovi, a za ekonomsku krizu krive sankcije i sjevernoamerički imperijalizam.