Nadogradnja Rafinerije nafte Rijeka teče bez zastoja: 'Postat ćemo moderna rafinerija 2024.'

U INA-inoj riječkoj rafineriji u utorak je prezentiran Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka na kojem je, podizanjem ključne opreme novog postrojenja za obradu teških ostataka, završen važan dio projekta koji je trenutno na 60% gotovosti dok je izgradnja svih planiranih objekata i postrojenja na 36%.

Najveći fokus izgradnje bila je kampanja podizanja teških tereta kada su u sklopu postrojenja uspješno postavljeni najveći dijelovi opreme budućeg postrojenja. Sredinom srpnja na svoju poziciju podignut je 51-metarski frakcionar (radi ilustracije riječ je o koloni visokoj gotovo kao Riječki neboder), a zatim su unutar čelične konstrukcije postavljene dvije koksne komore zapremnine 900 m3, teške 330 tona svaka. Konačno, sredinom kolovoza montirana je i 120 metara visoka čelična konstrukcija pokretne trake, koja čini važan dio transportnog koksnog sustava od postrojenja do luke. Podizanje opreme odradila je potpuno nova dizalica od 1600 tona, čiji su dijelovi dopremljeni pomoću 100 šlepera i čije je sastavljanje trajalo tri tjedna. 

Nakon završetka instalacije opreme pristupit će se demontaži dizalice i početi radovi na izgradnji preostalog dijela novog centralnog postrojenja i sustava pokretne trake za otpremu koksa prema skladišnom silosu i luci.

Ujedno, intenzivno traju radovi na izgradnji luke (ugrađeno je 60 od 66 pilota) i silosa za skladištenje, te je svaki dan u sklopu projekta angažirano 650 radnika.

- Unatoč globalnoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini i covidom, radovi se odvijaju bez zastoja, a paralelno s radovima na projektu rafinerija radi punim kapacitetom kako bi mogli osigurati sigurnu opskrbu tržišta. Glavno što će projekt donijeti je 10-tak posto veći kapacitet prerade, a još važnije, ukupni udio dizela u ukupnoj proizvodnji će se povećati preko 20%. Drugim riječima, iz teškog lož ulja moći ćemo dobiti dizel. Naime, trenutno veliki udio u našoj proizvodnji je lož ulje (oko 20%), a većina tog lož ulja će se sada moći pretvoriti u dizel, kojeg na tržištu fali dok lož ulja ima previše. To znači da će se udio bijele robe (benzina, dizela i kvalitetne robe) povećati na oko 80%, tj 20-tak % više nego sad, dok će se udio crne robe smanjiti na ispod 10%. Tada će maksimalni kapacitet rafinerije biti oko 4,5 milijuna tona, naspram 3,5-4, koliko je sada maksimalni kapacitet. Što se tiče benzina, trenutno našom proizvodnjom možemo opskrbiti cjelokupno hrvatsko tržište, a dizelom oko 50%, a nakon dovršetka projekta to će se ta opskrba dići na do 80% - ističe operativni direktor Goran Pleše.

Ugovor o navedenom projektu sklopljen je 2019. godine, njegova vrijednost veća je od 4 milijarde kn, a njegov završetak planiran je za 2024. godinu.

Kako doznajemo od projektne menadžerice Vedrane Janjić, projekt je ukupno na 60% gotovosti (od čega je 98%  inženjeringa završeno, 90% nabave i 36% izgradnje).

- Riječ je o jednom od najvećih projekata INE u hrvatskoj povijesti, vrijedan 4 milijarde kn, od čega je više od pola već investirano. Ono što je najvažnije je da će ovaj projekt dati više visokokvalitetnih bijelih proizvoda, posebice dizela. Također, kako je nus produkt tog projekta naftni koks, on će se sada u samom postrojenju i zatvorenim transportnim sustavom iz postrojenja dovoziti do novih silosa, od kud će se transportirati u luku i odvoziti brodovima. Znači, u potpunosti zatvoren sustav bez ikakvog negativnog utjecaja na okoliš i potrebe zabrinutosti za građane - naglašava Janjić.

Dodaje da rafinerija trenutno ne proizvodi u svom punom kapacitetu, a s ovom modernizacijom ona će biti u mogućnosti proizvoditi u svom najvećem kapacitetu (4,5 kilotona godišnje) i ostati na životu minimalno idućih 20 godina, s nadom da će potreba za njenim radom biti i duža.

Što se tiče našeg odnosa s Mađarima i Rusima po ovom pitanju, Pleše dodaje kako je, govoreći o naftnim derivatima, promet s Mađarima trenutno manji od 1% ukupnog prometa, dakle nema velikog utjecaja. 

- Dio nafte trenutno izvozimo u Mađarsku, oko pola, čisto zbog logističkih kapaciteta. Sada ulažemo u dodatne logističke kapacitete i već krajem godine ćemo kompletnu domaću naftu moći preraditi u Ri rafineriji. Naftu od Rusa ne kupujemo, već kupujemo samo VGO ruskog podrijetla bez kojeg ne možemo prerađivati i to ćemo morati kupovati dok god ne završimo cijelu modernizaciju. Nafta većinom dolazi iz Azerbajdžana. Nakon dovršetka modernizacije i velikog remonta sljedeće godine, u koji ćemo uložiti 300-tinjak tisuća dolara, biti ćemo moderna europska rafinerija koja će moći opskrbiti ne samo hrvatsko, već i okolno tržište, a najvažnije, naši ljudi biti će sigurni opskrbom - zaključuje Pleše.