Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi porast broja umirovljenika koji rade na pola radnog vremena. Kako nam kažu u sindikatu, dio njih radi jer se i dalje žele osjećati korisno, no većina ih ipak radi iz potrebe
Na posao svaki dan ide više od 33.000 umirovljenika: 'Imam 72 i radim, dobro je za budžet'
Iako ima i onih koji rade jer se osjećaju vitalno te žele i dalje biti korisni u društvu, takvi umirovljenici ipak su u manjini. Najveći dio umirovljenika koji su zaposleni na pola radnog vremena radi zato što im je mirovina nedovoljna za život, kažu nam u sindikatima umirovljenika. Tako je, prema prema podacima HZMO-a, krajem listopada na četiri sata, uz istodobno zadržavanje svoje mirovine, bio zaposlen čak 33.061 umirovljenik, od čega su dvije trećine muškarci. Njihov je broj u porastu, što dokazuje i podatak da ih je prije dvije godine bilo 10.000 manje zaposlenih.
- Očekujem da će broj zaposlenih umirovljenika i dalje rasti s obzirom na to da je odlučeno kako sad mogu raditi i puno radno vrijeme te pritom uzimati pola mirovine. Većini ljudi najvažnije je kako organizirati mirovinu, odnosno imati dovoljno da mogu priuštiti sebi neke stvari osim onih osnovnih. Ja imam pristojnu mirovinu, ali aktivan sam u sindikatu, gdje volontiram jer volim biti koristan u zajednici i pomagati drugima. To mi je u krvi, budući da sam bio vatrogasac i imam 50 godina staža - kaže nam Nikša Pandža, zamjenik predsjednice splitske podružnice Sindikata umirovljenika, te dodaje kako je, bez obzira na statistike koje govore o nekom prosjeku mirovina, Hrvatska i dalje na dnu liste po umirovljeničkim primanjima.
Naime, kako kaže, prosjek u EU je mirovina u visini 60 posto prosječne plaće, a kod nas je to oko 45 posto.
Branko Jakovljević iz Hrvatske stranke umirovljenika smatra da je razlog duljem ostanku u svijetu rada podjednako i to što ljudi i dalje žele raditi i biti korisni, ali i popunjavanje budžeta.
- Svaki slučaj je pojedinačan. Znam mnogo ljudi koji rade, a najviše ih je u trgovini, ili su vozači ili rade na građevini. Sve su to neka deficitarna zanimanja, u kojima se cijeni i struka i iskustvo – kaže nam Jakovljević.
Upravo je takav i primjer 72-godišnjeg Luke, koji ima desetljeća iskustva rada u starim sustavima grijanja velikih objekata.
- Radim zato što još mogu i volim taj ritual odlaska na posao. A s druge strane, za takve poslove je malo tko zainteresiran i stručan, a usput popunim kućni budžet - kaže Luka, koji ima oko 600 eura mirovine.
HZMO je u svojem izvješću objavio i da se umirovljenici najčešće zapošljavaju u trgovinama, automehaničarskim radionicama, potom u prerađivačkoj industriji, stručnim znanstvenim i tehničkim djelatnostima, administrativnoj i pomoćnoj uslužnoj djelatnosti, građevinarstvu te prijevozu i skladištenju. Osim broja onih koji u mirovini rade, raste broj korisnika prijevremene mirovine.