U samo tjedan dana, količina cjepiva na “lageru” povećala se za čak sto tisuća doza, kaže računica koju smo dobili usporedbom podataka
Na 'lageru' je sve više cjepiva, višak će ići susjednim zemljama
Do 2. lipnja je u Hrvatsku stiglo 2,4 milijuna doza cjepiva, a potrošeno ih je bilo 1,8 milijuna, što znači da je u tom trenu uskladišteno bilo oko 614 tisuća doza. Do jučer je pak došlo još oko 200 tisuća doza, a ukupno ih je potrošeno 1,92 milijuna, što znači da je “lager” sad za oko sto tisuća doza veći. To pokazuje opadanje interesa za cijepljenje. Između 10. i 15. svibnja je, primjerice, potrošeno 185 tisuća doza, a od 1. do 6. lipnja 130 tisuća.
Kako smo i ranije pisali, postoji bojazan, kažu upućeni, da će Hrvatska već u srpnju dosegnuti "plafon" cijepljenja od oko 40 posto ukupne populacije, i da bi više stotina tisuća doza moglo postati viškom. S druge strane, nama susjedna BiH muku muči s manjkom cjepiva, kojeg dobiva samo iz donacija i zajedničkog Covax programa. Dobili su samo oko 140 tisuća doza, a Hrvatska je odučila prije nekoliko dana donirati im još trideset tisuća. Polovica je otišla u Mostar, drugih 15 tisuća će biti raspoređeno drugdje po BiH. Sudeći po neslužbenim informacijama iz Ministarstva zdravstva, u BiH će otići još doza namijenjenih Hrvatskoj.
Mi smo, naime, najviše cjepiva naručili od AstraZenece, 2,7 milijuna doza, koje bi sve postepeno trebale i stići. Dosad ih je došlo samo oko 626 tisuća, a potrošeno je njih 400 tisuća. Može li Hrvatska stopirati daljnje isporuke narudžbe ako se ispostavi da nam se cjepivo gomila? U Ministarstvu zdravstva neslužbeno kažu kako nam AstraZeneca dostavlja cjepivo u znatno manjim količinama od navedenih u ugovoru, i Hrvatska ne razmišlja o stopiranju ranije narudžbe. Što ovdje bude višak, čini se, ići će u susjedstvo. Ne mora čak ni ući u Hrvatsku, nego će, prema protokolu Europske komisije, biti usmjereno u zemlje s nedostatkom cjepiva.
- Težimo što većoj procijepljenosti našeg okruženja, koje unatoč procijepljenosti Hrvatske može negativno utjecati na našu epidemiološku situaciju, kažu upućeni u Ministarstvu.
Europska komisija je krenula u sudski proces protiv AstraZenece zbog manje isporuke od dogovorene, svi su scenariji otvoreni, i ovise o ishodu tog procesa, kažu nam u ministarstvu. Preostala dva milijuna doza, koje su naručene, a još nisu stigle, kažu, neće propasti ni ako to cjepivo u Hrvatsku ne dođe, jer će otići tamo gdje cjepiva nedostaje. Na pitanje jesmo li svejedno dužni to cjepivo platiti, odgovaraju kako se sva cjepiva dijelom unaprijed plaća iz zajedničkog EU fonda, a ostatak prema isporuci.
Sve ovisi, dakle, o sudskom procesu s AstraZenecom. Sve što smo u startu naručili, dakle 2,7 milijuna doza, trebamo i preuzeti, odnosno eventualno preusmjeriti ako nam bude višak, dok nove narudžbe prema njima nismo imali. Nakon lipnja ističe ugovor EU s AstraZenecom i novih narudžbi cjepiva od njih do daljnjega neće biti. Bit će dovoljno cjepiva za one koji moraju primiti drugu dozu AstraZenece, poručio je još prije mjesec dana ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. U njegovu zavodu odgovaraju da će u intervalima u Hrvatsku stići svih 2,7 milijuna doza naručenih prošle godine.
- Dok ne završi sudski proces, ne možemo ništa komentirati vezano uz naše buduće postupke oko AstraZenece kako postupak ne bismo kompromitirali, kažu u ministarstvu Vilija Beroša. Zbog slanja narudžbe "na kapaljku", drugim riječima, dio se čuva za drugu dozu cijepljenih, a višak može ići u okruženje. Hrvatska je 2,7 milijuna doza dogovorila preko zajedničke nabave Europske komisije, i taj je ugovor i dalje na snazi, a što će biti dalje, ovisi o sudskom postupku.